I deo
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je neto izvoznik električne energije, i pored toga što resursi za proizvodnju nisu u potpunosti iskorišćeni, te stoga postoji prostor za značajno povećanje proizvodnje.
Glavni izvori energije u zemlji su konvencionalni – ugalj i voda. Poslednijih godina raste broj privatnih kompanija koje se bave proizvodnjom i snabdevanjem električnom energijom. Vlasnik rudnika uglja Stanari i vlasnik koncesija za termoelektranu Stanari i hidrolektranu Ulog na Neretvi, jeste EFT grupa.
Tržište električne energije u Bosni i Hercegovini liberalizovano je 1. januara 2015. godine, kada su na snagu stupila nova pravila koja su građanima omogućavaju da izaberu svog snabdevača. To znači da građani električnu energiju više ne moraju da kupuju od dotadašnja tri jedina i “nacionalna” distributera: Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZHB i Elektroprivrede RS, već se mogu odlučiti za jednog od 29 snabdevača, koliko je u tom trenutnu bilo licenciranih snabdevača u BiH.
Najveći izvoznik električne energije u Bosni i Heregovini u prvih šest mjeseci 2018. godine bio je EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari. Prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju BiH (DERK), EFT je u tom periodu na strana tržišta izvezap ukupno 975 GWh električne energije, što predstavlja više od 28% svih realizovanih prekograničnih transakcija.
Kako je saopštio regulator, ukupan izvoz u prvoj polovini prošle godine iznosio je 3.403 GWh, a njegova vrijednost bila je 276 mil KM (141 milion evra).
Nakon RiTE Stanari, najveći izvoznik je Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) sa 572 GWh, te GEN-I iz Sarajeva (514 GWh) i Alpiq energija Sarajevo (316 GWh).
Ove četiri kompanije, od ukupno 15 energetskih subjekata koji su učestvovali u ovim transakcijama, ostvarile su čak 69% izvoza.
Zanimljivo je pomenuti da je Elektroprivreda RS u prvih šest mjeseci 2018. godine izvezla više električne energije nego tokom cele 2017. godine.
U Republici Srpskoj, električna energija je na kraju 2018. godine imala najveće učešće u ukupnom izvozu, od 286 miliona KM (146 miliona evra), što iznosi 7,6 odsto izvoza.
Izvoz električne energije u BiH u 2017. godini iznosio je 5.161 GWh, u vrednosti od 463 miliona KM (236 miliona evra). Najveći deo, 65%, izvezen je u Hrvatsku, 16% u Srbiju i 10% u Švajcarsku.
Kompanija EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari bila je i 2017. godine najveći izvoznik električne energije, a sledile su je Alpiq energija, EFT Bileća i Elektroprivreda RS.
S druge strane, iako je Bosna i Hercegovina neto izvoznica, u 2018. godini uvezena je električne energija u vrdnosti od 290 miliona maraka (148 miliona evra). Slična situacija zabeležena je i 2017. godine – vrednost uvoza iznosila je 155 miliona evra, od čega je najveći deo, 57%, uvezeno iz Hrvatske.
Makedonija
Makedonija je neto uvoznik električne energije, s obzirom da proizvodnja električne energije u Makedoniji nije dovoljna za pokrivanje domaćih potreba. Manjak u energetskom bilansu kreće se u rasponu od 20 do 25 procenata. Ovaj procenat uglavnom zavisi od variranja proizvodnje u hidroelektranama. Termoelektrane u sastavu državne kompanije ELEM proizvode 80 procenata ukupne električne energije u zemlji.
Nakon nekoliko odlaganja, 1. januara 2019. godine pokrenuta je liberalizacija makedonskog tržišta električne energije za domaćinstva i male potrošeče. To znači da oni imaju pravo na izbor snabdevača, dok je do sada je jedini snabdevač bio EVN.
Naime, sva domaćinstva će moći da izaberu od koga će kupovati električnu energiju, a ukoliko to ne učine, imaju pravo na univerzalno snabdevanje.
Proračuni pokazuju da se domaćinstvima na početku procesa liberalizacije neće isplatiti da izlaze na tržište, jer će cena biti viša od regulisane. Međutim, za male potrošače, koji sada plaćaju industrijsku cenu za električnu energiju, izlazak na otvoreno tržište trebao bi biti isplativ, s obzirom da sada imaju dvostruko više račune i na neki način subvencionišu potrošnju domaćinstava.
Trenutno, oko 80% tržišta u Makeodniji pokriva novoizabrani univerzalni snabdevač EVN Snabdevanje, dok je 20% tržišta liberalizovano.
Bruto proizvodnja električne energije u 2018. godini povećana je za 0,1% u odnosu na 2017. godinu, na 5.607.171 MWh, dok uvoz beleži godišnji pad od 0,2%, na 2.297.169 MWh. Istovremeno, izvoz je povećan na 377.423 MWh, sa 311.026 MWh u 2017. godini.
Vrednost konkurentnog tržišta električne energije u Makedoniji u 2017. godini iznosila je 112 miliona evra. Prosečna tržišna cena iznosila je 49 evra po MWh, a gotovo polovinu prodaje realizovala je kompanija EDS, a četvrtinu EVN Snabdevanje.
Učesnici makedonskog slobodnog tržišta potrošili su u 2017. godini 2.280 GWh električne energije, prema zvaničnom izveštaju makodonske Regulatorne kancelarije za energetiku za 2017. godinu.
Najveći prodavac je EDS (Electricity Delivery Solutions), koji je uspeo da proda 1.120 GWh, što je gotovo polovina ukupne prodate količine. U skladu sa prosečnom prodajnom cenom od 49 evra po MWh, EDS je ostvario prihod od 55 miliona evra i time postao vodeći trgovac na konkurentnom tržištu. EDS je od prošle godine u vlasništvu Grčke elektroprivredne kompanije PPC, a jedan od prethodnih vlasnika bio je vicepremijer Kočo Angušev.
Najveći konkurent EDS-u u 2017. godini bio je EVN Snabdevanje, ćerka kompanija EVN Makedonija, u čijem sastavu je i najveći operator distribucije. Prihod EVN Snabdevanja od aktivnosti trgovine električnom energijom u 2017. godini iznosio je 30 miliona evra, za isporučenih 613 GWh.
Ostali trgovci znatno zaostaju. Na trećem mestu je ENG Services, sa prodatih 86,3 GWh, i zaradom od 4,3 miliona evra. Sledi EFG, Energy Finance Group, sa prodatih 71,8 GWh, ukupne vrednosti 3,52 miliona evra, Future Energy, 65,7 GWh, vrednosti 3,22 miliona evra i EFT Makedonija – 65 GWh, 3,18 miliona evra.
Prosečna cena od 49 evra po MWh viša je za 10% u odnosu na 2016. godinu. Prosečna cena električne energije za velike potrošače u 2017. godini iznosila je 51 evro po MWh, i povećana je za 15,5%. Za male potrošače, koji imaju pravo na izbor snabdevača, prosečna cena u 2017. godini iznosila je 44,9 evra i beleži simboličan pad od 1% u odnosu na 2016. godinu.
Albanija
Što se tiče Albanije, situacija sa uvozno/izvoznim kretanjima električne energije menja se bukvalno iz godine u godinu, s obzirom da je proizvodnja gotovo u potpunosti zavisna od hidro energije, odnosno količine padavina i hidrološke situacije.
Dok je 2017. godina bila jedna od najtežih godina u pogledu uvozno-izvoznog bilansa, Albanija u 2018. godini beleži značajan rast proizvodnje električne energije, zahvaljujući povoljnoj hidrološkoj situaciji, uz povećanje izvoza.
Tokom 2018. godine domaća proizvodnja električne energije dostigla je 8.552 GWh, u odnosu na 4.525 GWh u 2017. godini, što predstavlja povećanje od 89%. Udeo javnih elektrana u proizvodnji iznosio je 68,4%, dok je udeo privatnih i koncesionih hidroelektrana bio 31,6%.
Pozitivni rezulati u proizvodnji uticali su i na uvoz, koji je je bio 1,9 puta manji u odnosu na 2017. godinu. Izvoz je povećan za 5,5 puta u odnosu na prethodnu godinu.
Proizvodnja javnih hidroelektrana u 2018. godini iznosila je 5.851 GWh, u odnosu na 2.917 GWh u 2017. godini, što znači da je proizvodnja gotovo udvostručena. Privatne hidroelektrane su proizvele 2.701 GWh, u poređenju sa 1.608 GWh u 2017. godini, za 1,7 puta više.
Bruto uvoz električne energije smanjen je na 1.772 GWh, sa 3.403 GWh u 2017. godini. Bruto izvoz električne energije povećan je na 2.685 GWh, sa 488 GWh.
S druge strane, ukupni troškovi uvoza električne energije tokom 2017. godine, dostigli su neverovatnih 205 miliona evra.
Samo za pokrivanje domaće potrošnje tokom decembra 2017. godine vrednost potpisanih ugovora za nabavku 315.000 MWh iznosila je 27,8 miliona evra.
Za decembar, OSHEE je u dva lota kupio 93.000 MWh, vrednosti 6,68 miliona evra, po prosečnoj ceni od 70,97 evra po MWh, i 222.704 MWh, čija vrednost je 21,15 miliona, a prosečna cena 93,36 evra po MWh.
Ugovori su potpisani sa EFT AG, Future Energy Trading, GSA, DEVOLL Hydropower, GEN-I Tirana, AXPO Beograd, AYEN Energy Trading.
Te godine, izuzetno, uvoz električne energije je delimično preuzeo KESH, i samo za tri meseca, septembar, oktobar i novembar, potrošio 21,5 miliona evra. Za ovu svrhu upotrebljen je novac iz kredita Svetske banke.
Za pokrivanje potrošnje u novembru 2017. godine KESH je kupio 129.600 MW, vrednosti 8,8 miliona evra, od devet kompanija – GEN-I Tirana, EFT AG, GSA, Albanian Energy Supplier, DEVOLL Hydropower, AYEN Energy Trading, Network for Trading doo Beograd, A & A Group i HSE.
Ove godine, Albanija se ponovo suočava sa izuzetno nepovoljnom hidrološkom situacijom, koja je zemlju doslovno dovela do ruba energetske krize.
Tako je samo za pokrivanje domaće potrošnje u januaru 2019. godine, operator distribucije OSHEE za uvoz 329.000 MWh potrošio 30 miliona evra.
Zvanični podaci pokazuju da je proizvodnja električne energije u hidroelektrani Fierzes u januaru 2019. godine pala čak tri puta u odnosu na januar prošle godine, sa 188 GWh na 64 GWh.
Drastičan pad proizvodnje ponovo je primorao OSHEE na masovan uvoz električne energije. Distributivna kompanija je u prva dva meseca ove godine potrošila 58 miliona evra za nabavku električne energije za pokrivanje domaće potrošnje, dok je, prema prognozi, za mart potrebno dodatnih 20 miliona evra.
Ova situacija najviše pogoduje trgovcima električnom energijom, s obzirom da Albanija iz godine u godinu menja status od neto uvoznika do neto izvoznika. Električnu energiju po pravilu uvozi javna kompanija OSHEE, s obzriom da je tržište električne energije liberalizovano samo za potrošače na visokom naponu, dok prodajne tender organizuje proizvođač KESH.
Najaktivniji trgovci na albasnkom tržištu su GEN-I Tirana, EFT, GSA, Devoll Hydropower, Ayen Energy, NOA Energy, HSE i Axpo Beograd.
Pojedine kompanije u svom portfoliu objedinjuju aktivnosti trgovine, uvoza i izvoza i proizvodnje električne energije – Ayen Energy je vlasnik najveće privatne hidroelektrane u Albaniji, HE Fangu, kapaciteta 74,6 MW i HE Peskes, 27,9 MW, a Devoll Hydropower je vlasnik HE Banjes, 73 MW.
Samo odnos između trgovaca došao je u središte pažnje krajem prošle godine, kada je GEN-I uputio žalbu Sekretarijatu Energetske zajednice, tvrdeći da je KESH otkrivao informacije drugim učesnicima na tenderu, odnosno da je detalje ponuda GEN-I-ja dostavio kompanijama GSA i EFT, te da nisu poštovana pravila tendera.
Ova situacija rezultirala je trgovinskim ratom između kompanija koje posluju na albanskom energetskom tržištu. Nekoliko trgovaca je izgubilo značajan tržišni udeo, koji teže da povrate.
Regulatorna agencija ERE je odbacila ove otužbe, navodeći da je realizovan monitoring procesa kupovine i prodaje električne energije tokom 2017. godine i u periodu januar – mart 2018. godine, i da su sve procedure bile u skladu sa propisima odobrenim od strane regulatora. Ipak, izveštaj o monitoringu nije javno objavljen.