Evropsko energetsko tržište postaje sve podložnije prekidima u snabdevanju prirodnim gasom, što izaziva zabrinutost u Grčkoj zbog njene zavisnosti od ruskih uvoznih količina i sve veće uloge Turske u evropskom lancu snabdevanja gasom.
Nedavni fokus je preusmeren na obnavljanje stabilnog toka azerbejdžanskog gasa putem Transadrijatskog gasovoda (TAP). Hitni radovi na održavanju u polju Shah Deniz, izazvani problemima sa postrojenjem, privremeno su poremetili tokove gasa, smanjujući snabdevanje Grčke, Italije i Bugarske putem interkonekcije IGB.
Od 13. januara, tokovi gasa putem TAP-a prema Grčkoj opali su na nulu, ali se očekuje da će biti obnovljeni do 15. januara. Iako tačan uzrok poremećaja nije jasan, grčki operator sistema za prenos gasa, DESFA, osigurao je da je domaća potražnja bila zadovoljena putem LNG uvoza iz terminala Revithoussa i novog objekta u Aleksandrupolisu. 10. januara domaća potrošnja gasa dostigla je 195 GWh, uz dodatnih 40 GWh izvoza prema susednim balkanskim tržištima.
Značajna zabrinutost za Grčku je njena velika zavisnost od ruskog prirodnog gasa, koji je činio 57% ukupnih uvoznih količina u 2024. godini. Takođe, zemlja zavisi od snabdevanja gasom putem Turske kroz gasovod TurkStream. Uloga Turske kao ključnog tranzitnog čvorišta za ruski gas postala je još izraženija nakon zatvaranja ukrajinske tranzitne rute za Evropu. Ovaj pomak je dodatno naglašen nedavnim sporazumom Bugarske sa turskim dobavljačem BOTAS, koji će zameniti poremećene tokove azerbejdžanskog gasa.
Svaki poremećaj u radu TurkStream-a mogao bi imati ozbiljne posledice po snabdevanje energijom i cene u Grčkoj. Ovaj potencijalni rizik postao je očigledan nakon što je Rusija optužila Ukrajinu za napad na TurkStream objekte u Krasnodarskoj oblasti. Prema ruskim izvorima, dronovi su ciljali stanicu za distribuciju gasa, pokušavajući da poremete isporuke za Evropu. Iako je šteta bila minimalna i popravke su brzo završene, ovaj incident ukazuje na ranjivosti energetske infrastrukture u regionu.