Dok je cena električne energije na berzama u većini evropskih zemalja 14. januara bila blizu 100 evra po MWh, u Hrvatskoj je ona negativna – minus 32 evra po MWh. To znači da će svako ko je uspeo da kupi struju u četvrtak dobiti novac za nju. Poređenja radi – u Bugarskoj trgovci plaćaju 67,3 evra po MWh.
Prema infromacijama portala Capital.bg, uzrok ove anomalije na tržištu nije u prekomernoj proizvodnji, što se ponekad dešava u danima sa jakim vetrom, već je posledica tehničkog problema koji je doveo do delimičnog kolapsa kaplovanog tržišta u Evropi.
Glavne pogođene granice bile su duž ose Grčke, Italije, Slovenije, Hrvatske, gde operateri elektroenergetskih sistema nisu na vreme pružili najnovije podatke o raspoloživom kapacitetu. Kao rezultat, Hrvatska nije uspela da izveze električnu energiju, što je zauzvrat dovelo do prekomerne ponude i negativnih cena.
S druge strane, u Sloveniji je cena električne energije porasla na preko 81 evro po MWh.
Ovo nije prvi takav slučaj – pre nekoliko meseci slična situacija dovela je do pada cena u Nemačkoj, mada ne u ovim razmerama.
Najviše cene ostvarene su u Španiji i Portugaliji, gde se električna energija prodavala za 87,25 evra po MWh. U Nemačkoj, koja često registruje negativne cene zbog masovne proizvodnje vetroparkova, električnom energijom se trgovalo u proseku za preko 70 evra po MWh.
Najniža cena u segmentu dan unapred zabeležena je u Grčkoj – 46,16 evra po MWh. Međutim, u nju je uključeno više naknada, što znači da se električnom energijom trgovalo po još nižim cenama.
Cena u Bugarskoj ostala je visoka u segmentu DAM i za isporuku 15. januara – 72,63 evra po MWh. Za razliku od srede, cena u Hrvatskoj u petak iznosi 72,67 evra po MWh. Najskuplju električnu energiju u petak imaće Švajcarska – blizu 80 evra po MWh, a najnižu ponovo Grčka (63,69 evra po MWh).
Visoke cene električne energije predstavljaju trend poslednjih nedelja, čak i meseci. Jedno od objašnjenja su rekordno niske temperature zabeležene u pojedinim zemljama. A visoka oblačnost i nedostatak vetra onemogućavaju rad solarnih i vetroelektrana, što stvara probleme na tržištu.
U tom kontekstu, u Bugarskoj, državna TE Marica Istok 2 nastavlja da radi sa trećinom kapaciteta, iako bi mogla ostvariti profit za isporuku vršne energije. Umesto toga, postrojenje nastavlja da radi u minusu – gubitak prijavljen krajem septembra povećan je na 191 milion leva (97,7 miliona evra), a dugovi su povećani za dodatnih 130 miliona leva (66,5 miliona evra) samo tokom perioda od aprila do septembra.
Izvor: capital.bg