Proizvodnja hidroelektrana u Jugoistočnoj Evropi smanjena je u periodu od 28. novembra do 4. decembra za blizu 7%, na 1,93 TWh, kao posledica niskih padavina u većini zemalja u regionu. Na svim tržištima u regionu, osim Grčke i Mađarske, zabeležena je niža proizvodnju hidroenergije, pri čemu su Hrvatska i Srbija zabeležile najveći pad tokom ove nedelje, za 22%, odnosno 16%, na 148,7 GWh i 206,8 GWh. U Grčkoj i Mađarskoj je porasla proizvodnja u hidroelektranama, za 19%, odnosno 16% u poređenju sa prethodnom sedmicom, na 34 GWh, odnosno 2,2 GWh, zahvaljujući obilnim padavinama.
Proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije u Jugoistočnoj Evropi pala je tokom ovog perioda za 29%, na 1,71 TWh, zbog niske proizvodnje u solarnim i vetroelektranama. Proizvodnja energije vetra smanjena je za 28% u odnosu na prethodnu nedelju, na 1,27 GWh. Na svim tržištima u regionu, osim Bugarske i Rumunije, zabeležena je manja proizvodnju energije vetra.
Doprinos solarne energije zabeležio je značajan pad, za čak 30%, na 201,6 GWh. Bugarska i Rumunija su zabeležile najveći pad proizvodnje solarne energije, za oko 80% u obe zemlje u poređenju sa prethodnom nedeljom.
Grčka je značajno smanjila ukupnu proizvodnju iz obnovljivih izvora, za 33,6%, na 248,3 GWh.
Proizvodnja u termoelektranama je porasla u istom periodu za 22%, na blizu 10 TWh. Proizvodnja na bazi uglja je povećana za 4,7% (na 4,42 TWh) a proizvodnje na gas za 41% (na 5,37 TWh). Proizvodnja na bazi liginta i gasa u Grčkoj porasla je za 45%, odnosno 69%, na 113 GWh i 492 GWh, pošto je potražnja za električnom energijom porasla.
Bugarska, koja je ostala vodeći izvoznik električne energije u regionu, zabeležila je porast proizvodnje u termoelektranama na ugalj za 12%, što je proporcionalno povećanju potrošnje, dok je proizvodnja na bazi gasa pala za 4%.