Ukupan doprinos hidroenergije je značajno porastao širom regiona Jugoistočne Evrope u periodu od 21. do 27. novembra za čak 18,9%, dostigavši 2.068 GWh, prvenstveno zahvaljujući obilnim padavinama u većini zemalja regiona tokom nedelje. Na svim tržištima u regionu, osim mađarskog, zabeležen je rast proizvodnje hidroenergije, pri čemu su Srbija i Grčka zabeležile najveći procenat povećanja tokom ovog perioda, za 121,6%, odnosno 8,4%, na 245,1 GWh i 28,3 GWh.
Bugarska i Hrvatska takođe su zabeležile rast proizvodnje hidroenergije, pri čemu je najznačajnije povećanje zabeleženo u Bugarskoj, gde je nedeljni doprinos hidroenergije porastao za 20,8% u poređenju prethodnom nedeljom.
Proizvodnja električne energije u termoelektranam ostala je relativno stabilna u periodu od 21. do 27. novembra u poređenju sa prošlom nedeljom, beležeći marginalni pad od 0,7%, na 8.039,3 GWh. Proizvodnja termoenergije je podeljena između pada od 2,3% u proizvodnji na bazi uglja (4.229,3 GWh) i povećanje od 1% u proizvodnji na gas (3.810 GWh).
Proizvodnja na lignit i gas u Grčkoj je smanjena za 18,5%, odnosno za 3,6%, na 78 GWh i 292,6 GWh. Bugarska, glavni izvoznik električne energije u regionu, zabeležila je smanjenje proizvodnje u termoelektranam na ugalj za 6,8%, dok je proizvodnja na gas porasla za 3,6% pošto je potražnja za električnom u zemlji ostala stabilna.
Proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije u Jugoistočnoj Evropi porasla je tokom ovog perioda za 6,2%, popevši se na 2.414,7 GWh zahvaljujući značajnoj proizvodnji vetra i sunca širom regiona.
Na proizvodnju vetra je uticao fenomen blagih vetrova koji su preovladavali u južnom i istočnom delu regiona, doprinoseći ukupnom rastu za 6,1% u poređenju sa prethodnom nedeljom, na 1.752,8 GWh. Na svim tržištima u regionu zabeležena je veća proizvodnju energije vetra, pri čemu su Bugarska i Rumunija zabeležile najveći rast za 55,2%, odnosno 57%.
Proizvodnja solarne energije u regionu JIE beleži umereni rast od 9,5%, na 288 GWh. Većina tržišta u regionu zabeležila je rast solarne proizvodnje. Mađarska i Hrvatska su zabeležile su najveći porast solarnog prinosa za 24%, odnosno 44% u poređenju sa prethodnom nedeljom, dok je Rumunija zabeležila pad solarne proizvodnje za 67,7%. Grčka je umereno povećala svoju ukupnu proizvodnju iz obnovljivih izvora ove nedelje, za 4%, na 373,9 GWh.