U prvoj sedmici 2023. godine zabeleženo je značano povećanje dan unapred cena električne energije u regionu, usled veće potražnje i smanjenja proizvodnje energije vetra. Na skoro svim tržištima u regionu je ostvaren osetan rast cena, osim u Grčkoj, za oko 120 odsto u proseku. Hrvatska je zabeležila najveći nedeljni skok spot cene od 160 odsto, a slede Mađarska i Bugarska, sa 155, odnosno 104 odsto u poređenju sa poslednjoj nedeljom u 2022. Cene električne energije u Srbiji su porasle u istom periodu za 98 odsto.
Prosečne nedeljne spot cene električne energije u Jugoistočnoj Evropi kretale su se od 136 do 232 evra po MWh, a najniža cena je zabeležena u Hrvatskoj – 135,8 evra po MWh u proseku.
Grčka je za treću nedelju za redom najskuplje tržište u regionu, sa prosečnom cenom od 231,7 evra po MWh. Ona je, kao i prethodne nedelje, jedina evropska zemlja na koju nije uticao značajan pad cene gasa na holandskom čvorištu TTF. Ovo je posledica dizajna grčkog veleprodajnog tržišta električne energije.
Značajno odstupanje cena u odnosu na ostatak Evrope pripisuje se modelu određivanja cene prirodnog gasa u Grčkoj koji uzima u obzir prosečnu stopu u prethodnom mesecu, u odnosu na dnevnu cenu utvrđenu na čvorištu TTF. Ovo odlaganje ne dozvoljava trenutni uticaj pada cene gasa na veleprodajnu cenu električne energije, što je bio slučaj na ostalim evropskim tržištima.
Drugi razlog za visoke cene u Grčkoj leži u energetskom miksu, u kome prirodni gas ima dominantnu poziciju sa udelom od preko 40%. Udeo lignita je nizak, dok obnovljivi izvori omogu da utiču na cenu samo tokom nekoliko sati.
Prosečne nedeljne cene električne energije porasle su i u Centralnoj Evropi, na nivo od preko 100 evra po MWh. Najnižu cenu električne energije zabeležila je Nemačka – 101,6 evra po MWh, zahvaljujući relativno toplom vremenu i snažnoj proizvodnji vetra. Slovačka je imala najvišu cenu u ovom delu Evrope – 136,2 evra po MWh, što je za skoro 140 odsto više u odnosu na prethodnu nedelju.