Dugotrajna suša i povišene temperature smanjili su nivoe vode širom Zapadnog Balkana, što je pogoršalo proizvodnju hidroenergije i povećalo cene električne energije na spot tržištu.
Proizvodnja hidroenergije u regionu od početka jula je skoro pola nivoa za razliku od pre godinu dana, jer su temperature rasle do 40 stepeni Celzijusa, a padavina je bilo malo.
To je uticalo na porast cena električne energije do 30 odsto od početka godine i prisililo siromašne zemlje u regionu da uvoze više energije kako bi zadovoljile potražnju.
Hidroenergija ima najveći udeo u proizvodnji električne energije u Albaniji i oko polovine u BiH, dok se Hrvatska i Slovenija oslanjaju na 40 posto svoje proizvodnje iz hidroenergije.
Potražnja za el. energijom sa Balkana dovela je cene energije u susednoj Mađarskoj na znatno viši nivo od svojih suseda iz centralne Evropse, rekao je jedan trgovac u sredu.
Mađarska je u avgustu ugovorila trgovinu na 57,89 evra po megavat-času (MWh), ili 24 evra iznad češkog ekvivalenta, dok je ugovorena trgovina za naredni mesec u Mađarskoj po ceni od 52,83 evra, u poređenju sa 35,23 evra plaćenih u Češkoj pokazali su podaci sa berze.
Toplotni talas ovog meseca podstakao je potražnju za električnom energijom u Albaniji na visok nivo, uglavnom za klimatizaciju, i prisilio zemlju da uvozi oko 80 posto energije po ceni od 30 miliona eura (36 miliona dolara).
Kako se predviđa da će se sušni period nastaviti, glavni albanski proizvođač električne energije KESH prihvatio je ponude za kupovinu 129.000 MWh električne energije u vrednosti od 7.2 miliona eura kako bi se zadovoljila potražnja za sledeći mesec.
Cene na hrvatskom i srpskom spot ržištu , CROPEX i SEEPEX, ovog meseca su dostigle rekorde za sedam meseci od skoro 104 evra po MWh i 87,26 evra po MWh.
“Cene su porasle prosečno za 10 do 15 evra po megavat-satu mesečno zbog nategnute regionalne ponude”, izjavio je za Reuters Miloš Mladenović, izvršni direktor SEEPEX-a.
Hidroenergija čini oko 30 procenata proizvodnje energije u Srbiji i 20 procenata u Crnoj Gori i Makedoniji. Kosovo se uglavnom oslanja na proizvodnju iz uglja.
Smanjenje proizvodnje utiče na javna preduzeća u regionu, a najveća elektroprivreda Bosne i Hercegovine EPBiH prijavila je gubitak u prvoj polovini ove godine, i to prvi u proteklih pet godina.
Druga najveća energetska kompanija ERS je u julu raspisala tender za kupovinu 136.080 MWh struje kako bi zadovoljila potražnju u trećem kvartalu 2017. godine, navodeći nizak nivo vode i prekid rada na TE Ugljevik od 300 MW.
Bosna, koja je uobičajeno jedini izvoznik električne energije u regionu je u prvoj polovini godine više nego udvostručila uvoz struje od 78 miliona evra (94 miliona dolara), prema podacima državne agencije za statistiku.
Pored toga, uvezla je ugalj u vrednosti od skoro 153,4 miliona evra kako bi nadoknadila gubitak u proizvodnji hidroenergije, u odnosu na 72,1 miliona evra u istom periodu 2016. godine.
Elektroprivreda Srbije EPS je izjavila da je proizvodnja hidroenergije u junu-avgustu bila za 35 posto niža nego godinu dana ranije. Kako bi se nadoknadila proizvodnja, povećana je proizvodnja u elektranama na ugalj, rekli su iz EPS-a.
Makedonija je u junu objavila o padu proizvodnje od 73 posto iz hidroelektrana u odnosu na prethodnu godinu.