Ako Mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika stupi na snagu 2026. godine, kako je EU predložila, a električnu energiju koju region izvozi u EU oporezuje Brisel umesto vlada Zapadnog Balkana, šest zemalja će gubiti preko 500 miliona evra godišnje u korist budžeta EU
U šest zemalja Zapadnog Balkana preti opasnost od odlaganja povlačenja uglja. Ove zemlje mogle bi da prikupe najmanje 2,8 milijardi evra godišnje koje bi mogle potrošiti na pravednu i održivu energetsku tranziciju, ako uspostave domaći mehanizam za određivanje cena ugljenika, prema novom izveštaju CEE Bankwatch Network, mreže ekoloških nevladinih organizacija.
Izveštaj pod nazvivom „Elektroenergetski sektor Zapadnog Balkana: Između krize i tranzicije“, nudi pregled elektroenergetskog sektora šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije i njihove trgovine električnom energijom sa tržištima Evropske Unije.
U njemu se navodi da je šest zemalja izvezlo 88 TWh električne energije u EU u periodu od 2011. do 2020. godine, što iznosi 12,7% ukupne proizvodnje električne energije na Zapadnom Balkanu. Preko 60% ove električne energije je proizvedeno iz uglja, što znači da je EU odigrala značajnu ulogu u održavanju proizvodnje bazirane na uglju u regionu.
Ako Mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM) stupi na snagu 2026. godine, kako je EU predložila, a električnu energiju koju region izvozi u EU oporezuje Brisel umesto vlada Zapadnog Balkana, šest zemalja će gubiti preko 500 miliona evra godišnje u korist budžeta EU.
Ukoliko zemlje žele da izbegnu da budu pogođene ovim mehanizmom, planiranje pravedne tranzicije i uvođenje cena ugljenika je važnije nego ikad. „Energetska kriza na Zapadnom Balkanu skreće pažnju vlada, ali ostaje činjenica da ugalj više nije pouzdan, jeftin i izdašan izvor električne energije, a CBAM će to samo pogoršati“, kaže Pipa Galop, savetnica za energetiku u Jugoistočnoj Evropi i koautor izveštaja. „Vlade moraju preuzeti inicijativu ako žele da koriste cene ugljenika za finansiranje tranzicije umesto da puste EU da ubire prihode od CBAM-a“.
Prema predlozima Evropske komisije, EU će početi da nameće naknade na uvoz električne energije od 2026. godine, sa većim uticajem na zemlje sa većim izvozom, većim emisijama i većim procentom fosilnih goriva u energetskom miksu.
Bosna i Hercegovina je najveći izvoznik električne energije na Zapadnom Balkanu i neto izvoznik u kontinuitetu, sa približno 20% izvoza električne energije u EU u periodu od 2011. do 2020. godine.
Izvoz električne energije u EU iz Crne Gore nije postojao pre novembra 2019, kada je završena interkonekcija sa Italijom. Izvoz je drastično porastao na preko 50% ukupne proizvodnje u zemlji u 2020. Međutim, proizvodnja se oslanja na nelegalni rad elektrane na ugalj u Pljevljima, koja je iscrpela dozvoljene radne sate, prema Ugovoru o Energetskoj zajednici. Profitabilan izvoz u EU ohrabruje ovu nelegalnu proizvodnju, kaže CEE Bankwatch.
Zapadni Balkan je teško pogođen četvorostrukom energetskom krizom uzrokovanom visokim cenama električne energije uvezene iz EU u poslednjih godinu dana, nizom tehničkih problema u termoelektranama na ugalj i rudnicima širom regiona, ekstremno sušnom godinom za proizvodnju hidroenergije i ogromnim poskupljenjem biomase.
Ipak, energetska tranzicija se polako pokreće, kako se razvoj projekata vetra i sunca ubrzava u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Srbiji. Međutim, preti odlaganje povlačenje uglja.
U izveštaju se preporučuje da EU poveća zamah ka pravednoj i održivoj energetskoj tranziciji i cenama ugljenika, posebno kroz stvaranje namenskog Fonda za pravednu tranziciju. Takođe treba da obezbedi strogi CBAM koji će ubediti donosioce odluka na Zapadnom Balkanu da uvedu sopstvene cene ugljenika i povećaju usklađenost sa energetskim, konkurencijskim i ekološkim zakonima EU.
Izvor: bankwatch.org