Tokom 16. nedelje 2025. godine, cene električne energije u zemljama jugoistočne Evrope (JIE) opale su u svim analiziranim tržištima, što je bilo uzrokovano padom potražnje za električnom energijom. Takođe, proizvodnja solarne energije porasla je u većini analiziranih tržišta.
Nedelja je počela sa cenama iznad €100/MWh, ali je tokom nedelje došlo do opadanja cena, koje su na kraju spale ispod €90/MWh do nedelje, 20. aprila. Bugarska i Grčka zabeležile su najveće padove cena, sa smanjenjem od 13,95% i 13,80%, redom. Rumunija i Srbija su usledile sa padom cena od 13,58% i 11,20%. Hrvatska i Turska su doživele manji pad cena, od 7,56% i 7,08%, dok je Italija zabeležila samo marginalno smanjenje cena od 0,57%.
U centralnoj Evropi, prosečne cene spot električne energije opale su značajno tokom treće nedelje aprila 2025. Cene su pale ispod €90/MWh u glavnim centralnoevropskim zemljama zbog niže potražnje, koja je bila dodatno podržana višim temperaturama. Slovačka je ostala najskuplje tržište sa cenom od €86,51/MWh, što je 4,77% niže u odnosu na 15. nedelju, dok je Švajcarska bila druga sa cenom od €86,01/MWh. Francuska je imala najniže cene, sa €36,88/MWh, što je 4,33% niže u odnosu na prethodnu nedelju.
U Evropi, prosečne nedeljne cene kretale su se oko €75/MWh, sa rasponom od €12,90/MWh u Portugalu do €101,87/MWh u Italiji. Na tržištu MIBEL, cene su drastično pale, pri čemu su Portugal i Španija zabeležile padove od 58,51% i 56,50%, spuštajući se na €12,90/MWh i €13,59/MWh, redom. U južnom delu Evrope, sve zemlje JIE su imale cene ispod €90/MWh, osim Italije. Cene su se kretale u rasponu od €62/MWh do €102/MWh, pri čemu je Turska imala najnižu cenu sa prosečnom nedeljnom cenom od €61,90/MWh, dok je Bugarska bila druga po jeftinoći sa cenom od €101,87/MWh. Italija je imala najvišu cenu, sa prosečnom cenom od €101,87/MWh, što je predstavljalo pad od 0,52% u odnosu na prethodnu nedelju. Većina tržišta električne energije u JIE zabeležila je najviše cene u ponedeljak, 14. aprila, dok su najniže cene zabeležene u nedelju, 20. aprila.
Tokom 16. nedelje, potražnja za električnom energijom u zemljama JIE opala je, sa gubicima u svim tržištima zbog visokih temperatura i vedrog vremena, što je smanjilo potrebu za grejanjem. Takođe, 16. nedelja je bila i nedelja praznika, jer su i pravoslavni i katolički Uskrs bili na isti dan. Ukupna potražnja za električnom energijom u JIE opala je za 11,37%, spustivši se na 14.625,23 GWh. Mađarska je zabeležila najveći pad sa 27,80%, dok su Bugarska i Srbija imale padove od 26,67% i 24,70%, redom. Rumunija, Grčka, Hrvatska, Turska i Italija takođe su imale nižu potražnju za električnom energijom, sa padovima od 22,05%, 12,81%, 10,14%, 7,55% i 5,60%, redom.
Proizvodnja obnovljivih izvora energije u JIE imala je mešovite rezultate tokom 16. nedelje. Proizvodnja energije iz vetra opala je za 30,0%, dostigavši 1.036,71 GWh, jer su u većini zemalja opali vetrovi. Grčka, Turska i Bugarska zabeležile su pad proizvodnje energije iz vetra od 70,6%, 46,0% i 27,8%, redom, dok su Hrvatska i Italija zabeležile značajan porast proizvodnje energije iz vetra, sa povećanjem od 69,4% i 73,6%, redom. Proizvodnja solarne energije povećala se za 2,8%, dostigavši 953,02 GWh. Grčka je zabeležila najveći porast solarne proizvodnje sa 40,3%, dok je Turska imala porast od 35,1%.
Proizvodnja hidroenergije, s druge strane, opala je za 6,76%, dostigavši 2.302,66 GWh. Bugarska i Srbija zabeležile su najveće padove u proizvodnji hidroenergije, sa padovima od 30,66% i 27,63%, redom. Rumunija i Grčka takođe su imale padove od 11,73% i 9,61%, redom. Nasuprot tome, Hrvatska, Italija i Mađarska zabeležile su povećanje proizvodnje hidroenergije, pri čemu je Hrvatska imala najveći porast sa 260,51%.
Proizvodnja energije u termoelektranama u JIE opala je za 9,80% u odnosu na 15. nedelju, dostigavši 5.655,12 GWh. Ovaj pad je usledio nakon opadanja proizvodnje iz ugljenokapinskih postrojenja za 2,38%, koja je iznosila 2.423,02 GWh, kao i smanjenja proizvodnje iz gasnih postrojenja za 14,67%, koja je dostigla 3.232,11 GWh. Turska je zabeležila porast proizvodnje iz ugljenokapinskih postrojenja za 4,30%, dok je proizvodnja iz gasnih postrojenja opala za 3,84%. Grčka je takođe imala porast u proizvodnji lignita od 7,81%, dok je proizvodnja iz gasnih postrojenja opala za 9,53%. Bugarska je zabeležila padove u proizvodnji iz ugljenokapinskih i gasnih postrojenja od 23,11% i 13,32%, redom. Italija je zabeležila padove u proizvodnji iz ugljenokapinskih i gasnih postrojenja od 9,24% i 20,97%, redom.
Međunarodna trgovina električnom energijom opala je za 11,69% u 16. nedelji, dostigavši 1.129,45 GWh. Region JIE je izvezao 81,7% više električne energije, ukupno 104,04 GWh, dok su uvozi opali za 7,7%, dostigavši 1.233,49 GWh. Srbija, Rumunija i Italija su zabeležile smanjenje neto uvoza, sa padovima od 75,20%, 46,56% i 4,95%, redom. Grčka je zabeležila porast neto uvoza od 33,86%. Turska je prešla iz pozicije neto izvoznika u neto uvoznika, sa uvozom od 21,49 GWh. Sa druge strane, Bugarska je zabeležila značajan porast izvoza, sa povećanjem od 135,07%.