Nacionalni plan za smanjenje emisija
Nacionalni plan smanjenja emisija (NPSE) za Bosnu i Hercegovinu (BiH), pripremljen prema Smernicama politike Sekretarijata Energetske zajednice, i usvojen u decembru 2015. godine, odnosi se na smanjenje emisija sumpor-dioksida (SO2), azotnih oksida (NOx) i čvrstih čestica iz velikih postrojenja za sagorevanje (VPS) u BiH, po entitetima: Federacija Bosne i Hercegovine (FBIH) i Republika Srpska (RS).
Uzimajući u obzir zahteve propisane Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, kao i prilagođene zahteve Direktive 2001/80/EC o ograničenju emisija određenih zagađujućih materija iz velikih postrojenja za sagorijevanje (LCPD) i Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED) i analizom podataka dostavljnih od operatora termoelektrana i industrijskih kogenerativnih postrojenja, u BiH postoje četiri termoelektrane, sa devet blokova i jedna industrijska kogenerativna elektrana sa tri velika postrojenja za sagorevanje sa toplotnom snagom ložišta većom 50 MWth, koje moraju ispuniti zahtjeve LCPD i IED.
Ulazna toplotna snaga ložišta VPS varira od 84 MW do 800 MW, a ukupno iznosi 5.339 MW.
Prema podacima iz 2014. godine, ukupne emisije svih VPS u BiH iznose oko 273.577 tona SO2, oko 20.511 tona NOx i oko 6.616 tona čvrstih čestica.
Krajnji cilj ovog NPSE je da se do 1. januara 2028. smanje godišnje emisije VPS uključenih u NPSE na 14.243 tona sumpor dioksida (SO2), 7.746 tona azotnih oksida (NOx) i 780 tona čvrstih čestica.
Plan smanjenja emisija za EPRS, kao deo BiH NPSE, implementira se od 1. januara 2018. do 31. decembra 2027. i predstavlja postepeno smanjenje nivoa emisija od vrednosti propisanih LCPD u 2018. do nivoa propisanih IED u 2027. godine. Za svaki blok, za svaku godinu i za svaku pojedinačnu zagađujuću materiju određuje se pojedinačni plafon emisija. Ukupan plafon emisija za ERS predstavlja zbir plafona za TE Ugljevik i TE Gacko.
Sekretarijat Energetske Zajednice je dao saglasnost da se plafon emisije SO2 za TE Ugljevik računa koristeći minimalni stepen odsumporavanja. Na taj način je dobijen veći plafon za TE Ugljevik i ERS. Pošto će TE Ugljevik smanjiti emisije na nivo koji propisuje IED, većim plafonom je omogućeno da TE Gacko ne mora do 2023. godine ulagati u odsumporavanje a procena investicionih troškova za TE Gacko je umanjena za oko 55 miliona KM (28 miliona evra).
Sekretarijat je omogućio fleksibilnost u implementaciji NPSE tako što je dozvoljeno da se projekti, za koje su do 1. januara 2018. obezbeđena sredstva i pripremljen plan implementacije, smatraju implementiranim iako oprema nije fizički instalirana.
Primenom ovog plana, ERS će smanjiti emisije u 2027. u odnosu na 2014. godinu na sledeći način: emisije sumpor dioksida sa 131.027 tona na 7.277 tona; azotnih oksida sa 5.997 tona na 2.571 tonu i prašine sa 4.363 tone na 257 tona. Investicioni troškovi su procenjeni na 284 miliona KM (114,8 miliona evra. Uzimajući u obzir i operativne troškove, proizvodna cena električne energije u TE Ugljevik će se povećati za 20,06 KM/MWh (10,23 evra) i u TE Gacko za 4,11 KM/MWh (2,1 evra).
Prema smernicama za izradu NPSE, postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova moraju ispuniti uslov da je granična vrednost emisija jednaka 400 mg/Nm3. Isti blokovi će do 2026. morati da smanje emisije SO2 na 200 mg/Nm3 što odgovara zahtevima koje propisuje IED. Tehnički i ekonomski je neopravdano ispunjavati zahteve iz dva koraka tako da je odabrano rešenje dimenzionirano za ispunjavanje strožijih kriterijuma. Od Sekretarijata je dobijena dozvola da se može primeniti minimalni stepen odsumporavanja za određivanje plafona emisija na bloku TE Ugljevik.
Striktni zahtev je da se do 2023. godine na blokovima TE u BiH smanji nivo emisija azotnih oksida na 200 mg/Nm3.
U Republici Srpskoj postoje dve termoelektrane sa dva velika postrojenja za sagorijevanje i isti broj turbo-generatorskih agregegata. Obe termoelektrane kao gorivo koriste ili mrki ugalj ili lignit sa sadržajem sumpora koji varira od 0,9% u TE Gacko do 4,3% u TE Ugljevik. Nivo emisija sumpor dioksida u ovim velikim postrojenjima za sagorijevanje u trenutku donošenja plana iznosila je 131.027 tona godišnje, odnosno 5.997 tona azotnih oksida i 4.363 tona emisija pepela.
Analiza mogućnosti smanjenja emisija zagađujućih materija za ERS urađena je s obzirom na gornje granične vrednosti emisija (GVE) za sledeće scenarije:
Scenario 1, u kome su gornje granične vrednosti emisija određeni primenom GVE prema direktivama LCPD i IED, u skladu sa Smernicama politike Sekretarijata Energetske Zajednice
Scenario 2, u kome su gornje granične emisije za sumporne okside određene primenom minimalne stope odsumporavanja za obe TE, dok su za azotne okside i čestice primenjene GVE, kao u Scenariju 1 i
Scenario 2a, u kome su gornje granične emisije za sumporne okside određene primenom minimalne stope odsumporavanja za TE Ugljevik, dok su za TE Gacko, kao i za azotne okside i čestice za obe elektrane primenjene GVE, kao u Scenariju 1.
Nakon sprovedenih tehničkih i ekonomskih analiza, ERS je odabrala kao najpovoljniji Scenario 2a.
Troškovi ulaganja u postrojenje za odsumporavanje iznose 216 miliona KM (110 miliona evra), troškovi postrojenja za denitrifikaciju iznose 28 miliona KM (14,3 miliona evra), dok filteri za čvrste čestice koštaju 40 miliona KM (20,4 miliona evra), što je ukupno ulaganje od 284 miliona KM (144,8 miliona evra).
Što se tiče dinamike ulaganja, predviđeno je da postrojenje za odsumporavanje TE Ugljevik bude završeno do početka 2018. godine (ovaj rok je propušten), dok je za TE Gacko potrebno ugraditi ODG do 2024. godine. Postupci denitrifikacije moraju biti sprovedeni za TE Gacko 2019. i TE Ugljevik 2020. godine. Filteri za čvrste čestice trebali su biti ugrađeni do početka 2018. godine.
U toku izrade plana predstavnici ERS su izneli stav da troškovi finansiranja Plana predstavljaju opterećenje za TE Ugljevik i u manjoj meri za TE Gacko, i da će uticati na povećanje ukupnih proizvodnih troškova, pre svega TE Ugljevik, i na taj način ugroziti tržišnu poziciju elektrane. Zbog toga su predstavnici ERS pozvali nadležne institucije da pomognu u pronalaženju načina za finansiranje Plana.
Odsumporavanje TE Ugljevik
Izgradnja sistema za odsumporavanje dimnih gasova na Rudniku i termoelektrani Ugljevik predstavlja jedan od najvećih i najznačajnijih ekoloških projekata u regionu.
Novac za investiciju, vrednu 80 miliona evra, obezbeđen je iz kredita japanske Agencije za međunarodnu saradnju i investicije. Projekat će smanjiti nivo štetnih emisija i produžiti radni vek termoelektrane za 20 godina, a trebao bi biti završen do kraja 2019. godine.
Ugovor o izgradnji postrojenja za odsumporavanje potpisan je sa konzorcijumom Mitsubishi Hitachi Power Systems Japan, Mitsubishi Hitachi Power Systems Europe i Rudis, u julu 2016. godine.
Poslednjeg dana januara 2019. godine, procenat završenosti projekta je 86 odsto, saopštio je TE Ugljevik. Po završetku građevinskih radova sledi montaža mašinske opreme, puštanje u probni rad i tehnički prijem postrojenja, planiran za 19. decembar 2019. godine, prema Ugovoru o izgradnji.
Za proizvodnju električne energije u Ugljeviku koristi se ugalj sa visokim sadržajem sumpora, koji se kreće od 3,5 do 5 procenata, a emisija sumpornih oksida u vazduhu je značajno veća od dozvoljene. Emisija štetnih sumpornih oksida sada je oko 20.000 miligrama po kubnom metru dima, što je više od 100.000 tona na godišnjem nivou.
Realizacijom projekta emisije sumpor-dioksida smanjiće se za na 200 miligrama po kubnom metru, što je u skladu s najstrožim evropskim normama.
Isto tako, zahvaljujući novom elektrofilteru smanjena je emisija praškastih materija iz dimnjaka osam puta, na 25 do 35 miligrama po kubnom metru. Izgradnja elektrofiltera kroz kapitalni remont zavrešna je prošle godine, a vrednost investicije je 10 miliona evra.