Srbija je krajem prošle godine ušla u vlasničku strukturu Elektroprivrede Republike Srpske, pokrenuvši projekat izgradnje tri hidrocentrale koje će činiti hidroenergetski sistem Gornja Drina. Državni nivo u BiH osporava potpisivanje ovog ugovora, uz obrazloženje da je to u nadležnosti države i da samo ona može da bude strana potpisnica.
Pravno gledano, nadležnost imaju entitetska ministarstva ali će i pored toga, cijeli slučaj završiti na Ustavnom sudu. Ekološka udruženja u BiH i Crnoj Gori traže poništavanje ugovora.
Projekat izgradnje hidroelektrana na gornjem slivu Drine datira iz 1972. Ni tada nije postignuta saglasnost između bivših jugoslovenskih republika a danas ovaj projekat prijeti narušavanjem odnosa Srbije, BiH i Crne Gore. Projektom je predviđena gradnja tri hidrocentrale u gornjem slivu rijeke Drine, Buk Bijela, Foča i Paunci, čija je procijenjena vrijednost 450 miliona evra. Rok za izgradnju je šest godina a ulazak Srbije kao većinskog vlasnika, okarakterisano je kao ulazak Srbije na mala vrata u elektroenergetski sektor Republike Srpske (RS). Premijer ovog entiteta, Radovan Višković, ne vidi ništa sporno u tome.
“Većinski kapital u ovom momentu 51 odsto Srbija, 49 RS. I to je čisto praktičan razlog. Jer da je pola- pola, onda bi morali da idemo po sistemu javnih nabavki”, kaže Višković.
Rupa u zakonu
Srbija je trebala da uplati osnivački ulog od 20 milona evra ali je do sada uplatila samo pet miliona. Urednik poslovnog portala Capital iz Banjaluke, Siniša Vukelić, kaže da je nevjerovatno da je vlast pronašla rupu u zakonu kao bi izbjegla sistem javnih nabavki, prepuštajući Srbiji 51 odsto vlasništva u novom preduzeću.
“Dakle, otvoreno se priznaje u RS da su našli rupu u zakonu i da su dali većinski paket drugom, kako ne bi poštovali zakone, što je nevjerovatno”, kaže Vukelić.
Osporavanje pred sudom
Elektroenergentki sektor jeste u nadležnosti entiteta ali se ovdje radi o otvorenom pitanju međudržavne saradnje. Za prvog čovjeka SDA Bakira Izetbegovića, jasno je međutim da se radi o pitanju za koje nadležnost ima isključivo država i da će se o svemu izjasniti ustavni sud.
“I sada su krenuli da prave državu od entiteta. Da sklapaju ugovor koji se sklapa sa državom. Da ignorišu državu. Neće moći to da urade. To je međunarodni ugovor. Moraće to da rade sa BiH, ako budu uopšte radili. Mi ćemo to na kraju zaustavljati na Ustavnom sudu”, kategoričan je Izetbegović.
Izvjesno je da će se Ustavni sud izjašnjavati o ovom pitanju, s obzirom da su državni parlamentarci iz nesrpskih stranaka, podnijeli Ustavnom sudu zahtjev za rješavanje spora sa RS u vezi sa izgradnjom sistema Gornja Drina. Dok država tuži entitet, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, kaže da u ovom slučaju nadležnost ima RS.
“Mi ćemo graditi. Neka on zaustavi, da vidim čime će. BiH ima nadležnost za ono što piše u Ustavu. Što je direktno dato BiH, pripada BiH. A zemlja nije data. Tako da nema pravo ni na vode, ni na rijeke, ni na zemljište”, odgovara Dodik na najavu osporavanja potpisanog ugovora sa Srbijom.
Projekat HES Gornja Drina, ne odnosi se samo na BiH i Srbiju, već u ovom slučaju i na Crnu Goru, koja nije konsultovana u izradi studije uticaja na životnu sredinu. Zato su nevladine organizacije, podnijele žalbu UN Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu, među njma i “Green Home” iz Crne Gore. Izvršni direktor ove nevladine organizacije, Nataša Kovačević, poručuje da je potpisivanje bilo kakvog dokumenta neprihvatljivo, s obzirom na postupak koji je u toku.
Protivljenje ekologa
“Sve te prisilne radnje mogu da dožive veliki poraz i neuspjeh. Sve države koje su uključene u ovaj proces, bilo bi bolje da se fokusiraju na postupak ispred ESPOO konvencije, nego da rade stvari kojima krše međunarodne konvencije”, kaže Kovačević.
Zabrinjavajući je negativan uticaj na kanjon rijeke Tare, koja se nalazi u sastavu nacionalnog parka. Međutim, nadležnost u ovom slučaju, ima Ministarstvo za prostorno uređenje i ekologiju u Republici Srpskoj, koje je tzv. fokalna tačka, što je i bio odgovor savjeta ministara ekološkim udruženjima, kada su tražili odgovore. Srebrenka Golić resorni ministar iz RS, rekla je da su Srbija i Crna Gora obaviještene o svemu a da tvrdnje nevladinih organizacija nisu tačne.
“S obzirom na to da se ništa nije mijenjalo ni u snazi, niti na terenu, iskoristili smo prethodnu studiju uticaja na životnu sredinu, na koju nije bilo primjedbi i samo smo obnovili ekološku dozvolu u skladu sa zakonskim procedurama”, rekla je Golićeva.
Međutim, ovdje treba podsjetiti i na ugovor Vlade RS sa njemačkom kompanijom RWE o strateškom partnerstvu i izgradnji hidrioenergetskog potencijala gornjeg sliva Drine još iz 2012. godine, koji je raskinut nakon samo nekoliko mjeseci. Projekat vrijedan 460 miliona evra je propao a Nijemci su se povukli, ne ostavljajući ni mogućost parcijalne realizacije.
Izvor; WDR