Kompanija Comsar dobila je od vlasti RS zeleno svetlo za povećanje snage TE Ugljevik 3, iako je to u suprotnosti sa Strategijom razvoja energetike RS i politikama Energetske zajednice jugoistočne Evrope.
Iako ne poštuje Ugovor o koncesiji, Vlada Republike Srpske dozvolila je kompaniji Comsar Energy da poveća snagu planirane TE Ugljevik 3 na 700 MW. Ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu vlast Republike Srpske na taj način opet izlazi u susret, kako bi se povećala vrednost koncesije i opravdala visoka cena koju Elektroprivreda RS planira da plati za otkup te koncesije, nakon što je odbijena ruska korporacija ZIO – Podoljska fabrika za mašinogradnju, koja je htela beskamatno da izgradi Ugljevik 3, otkriva portal CAPITAL.
Naime, Comsar je od Vlade RS zatražio da mu se poveća snaga termoelektrane sa 600 MW na 700 MW, i da mu se odobri izrada nove Studije uticaja na životnu sredinu u cilju dobijanja ekološke dozvole.
Zahtev za povećanje snage termoelektrane u suprotnosti je sa Strategijom razvoja energetike RS, u kojoj dr navodi da je u Ugljeviku predviđen blok snage 600 MW, ali i sa politikama Energetske zajednice jugoistočne Evrope koje je prihvatila RS, a koje se odnose na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Uprkos tome, Vlada RS je dozvolila Comsaru da nastavi proceduru realizacije projekta.
Tako je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS pre tri meseca po zahtevu Comsara izdalo Rešenje kojim se toj kompaniji dozvoljava da nabavi Studiju uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje novih blokova TE Ugljevik 3, snage 2×350 MW.
Comsar je dostavio Prethodnu procenu o uticaju na životnu sredinu na koju su mišljenje dale institucije RS i opština Ugljevik.
Dok su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo energetike elaborat Comsara ocenili prihvatljivim i naveli da je potrebno sklopiti Anex Ugovora o koncesiji kako bi se povećala snaga TE, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i opština Ugljevik su istakli nedostatke Comsarove procene.
U opštini Ugljevik istakli su da gradnja TE potpuno remeti morfologiju terena, pejzaž, promenu klimatskih faktora, da narušava hidrološki režim, negativno utiče na floru i faunu, a kao najveći problem istakli su preseljenje stanovništva, uticaj na zdravlje, smetnje kao što su buka i prašina.
Nova ekološka dozvola za Ugljevik 3 je neophodna zbog sporazuma koji je potpisan 2018. godine između BiH i Energetske zajednice u vezi sa studijom uticaja na životnu sredinu planirane TE Ugljevik 3, u kojem se BiH obavezala da neće koristiti postojeću ekološku dozvolu i da će se postupak procene uticaja na životnu sredinu vratiti u ponovnu proceduru. Do ovog sporazuma je došlo nakon što je Centar za životnu sredinu 2014. godine podneo žalbu Sekretarijatu Energetske zajednice u vezi sa ovim projektom.
Zatražen stav FBiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore
Vlada RS se pobrinula da ispoštuje sve procedure i obaveze pa je u skladu sa ESPO konvencijom o proceni uticaja na okolinu u prekograničnom kontekstu poslala obavještenje svim mogućim pogođenim stranama, vladama zemalja u regiji, Brčko Distrikta i Federacije BiH. Od vlada Srbije, Hrvatske i Crne Gore zatraženo je mišljenje, ali su u Vladi RS naveli da stav tih zemalja nije primljen do dana donošenja Rešenja kojim se Comsaru dozvoljava izrada Studije uticaja na životnu sredinu.
Mišljenje zemalja regiona zatraženo je zbog spora pred Energetskom zajednicom, pokrenutom nakon žalbe Centra za životnu sredinu, gdje je utvrđeno da prilikom izrade ranije studije nije traženo mišljenje okolnih država.
Rusi žele koncesiju Comsara i da beskamatno izgrade TE
CAPITAL saznaje da je ruski konzorcijum ZIO, koji predstavlja asocijaciju ruskih kompanija u sklopu Akcionarskog društva Podoljska fabrika za mašinogradnju, a s kojim je dogovaran remont postojećih termoelektrana u Ugljeviku i Gacku, ponudio da otkupi koncesiju od Serdarova i da gradi TE i to na način da uveze svu potrebnu opremu i delove za gradnju dva nova bloka.
ZIO je bila spremna da garantuje za opremu koju bi ugradila prilikom remonta u dve postojeće termoelektrane, tokom kojeg bi bila povećana snaga i životni vek termoelektrana. Otplata je trebala da bude obezbeđena kroz isporuku električne energije koja bi bila dobijena modernizacijom.
Pored toga, Rusi bi gradili novu termoelektranu na koncesiji koja je dodeljena Comsaru, za šta bi dobili podsticaj ruskih institucija i banaka namenjen za izvoz. Termoelektrana bi se otplaćivala od proizvodnje električne energije.
Republika Srpska bi po otplati postala vlasnik i na taj način dobila termolektranu beskamatno.
„Sve je bilo dogovoreno unazad tri meseca, čekala se samo verifikacija sporazuma, a onda su Rusi izašli sa procenom o tome koliko su Serdarov i Comsar uložili do sada u Ugljevik 3. Sve je procenjeno na 30 miliona maraka, što je višestruko manje nego što je prethodno procenjeno kada je Elektroprivreda RS htela da otkupi koncesiju za 180 miliona maraka“, rekao je izvor portala CAPITAL upućen u pregovore.
Razlika u proceni ne čudi s obzirom da je vrednost od 180 miliona KM dobijena od jedne domaće kompanije po narudžbi Serdarova, a koja je rađena po metodologiji koja je njemu najviše odgovarala.
Prema rečima izvora svi pregovori sa Rusima su stali po naredbi srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika, a Rusi su ostali u čudu zbog ignorisanja.
Raniji plan da ERS otkupi Serdarovu koncesiju, koji je CAPITAL razotkrio, je takođe u zastoju ali se od njega nije odustalo već se traži model realizacije, odnosno finansiranja jer je izloženost „Elektroprivrede RS“ velika i nije u mogućnosti da se zaduži.
Elektroprivreda RS: Do maja ćemo znati da li kupujemo Comsarovu koncesiju
S obzirom na to da je Elektroprivreda RS prošle godine razmatrala mogućnost kupovine koncesija od Comsara, na pitanje da li će ih kupiti ili su odustali od te namere, u ERS kažu znaće se do maja.
Comsar: Investicija se nastavlja
U kompaniji Comsar nisu pričljivi i ističu samo da se investicija nastavlja.
„Ne mogu u ovoj fazi komentarisati, mogu samo reći da se nastavlja investicija izgradnje termoelektrane Ugljevik 3 i ubrzo očekujemo nastavak investicije“, rekao je za CAPITAL direktor firme Comsar RS Siniša Majstorović.
Na pitanje da li se investicija nastavlja sa Comsarom kao investitorom ili sa nekim drugim, rekao je da ne može davati druge informacije već da je „bitno samo to da se nastavlja investicija“.
Prema ranijim zvaničnim najavama predstavnika Comsar Energy izgradnja TE Ugljevik 3 trebalo je da počne pre pet godina i da bude završena do kraja 2016. godine.
Centar za životnu sredinu: Iznenađujući nedostatak strategije i transparentnosti
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu kaže za CAPITAL da je iznenađujuće koliko različitih informacija postoji između Vlade, Elektroprivrede i drugih aktera u slučaju Ugljevik 3.
„Ovde imamo dva osnovna problema: prvi je tvrdoglavo insistiranje na termoelektranama na ugalj uprkos svim ekonomskim, zdravstvenim i ekološkim posledicama. Drugi problem je neozbiljan pristup svih aktera i očigledan nedostatak transparentnosti i energetske strategije. Elektroprivreda RS je nedavno izjavila da se okreće obnovljivim izvorima energije, a istovremeno, krajnje cinično planira nove blokove termoelektrana koje privredu, stanovništvo i životnu sredinu BiH porobljavaju u narednih 35 godina. Naša vlast jednostavno očigledno o energetici ne razmišlja dugoročno, što je nepojmljivo i vrlo neodgovorno, jer je energetika sektor u kojem su ulaganja ogromna i dugoročno planiranje ključno. Radi se o štetnim posledicama koje ćemo naposletku plaćati i mi i naša deca, svojim novcem i zdravljem, jer naprosto – razmišlja se mandatno“, istakla je Ibrakovićeva.
Dodala je da je u rudnicima i termoelektranama ipak značajno biračko telo kojim se vrlo lako može manipulisati.
„Na kraju krajeva, u ovom kao i svim drugim projektima termoelektrana, postavlja se pitanje ko će kupovati tu električnu energiju i kome se ona planira plasirati, kada znamo da se koncem prošle godine desio preokret: snabdevanje električnom energijom dobijenom iz uglja u EU smanjeno je za 24 odsto, a cena energije iz uglja je porasla iznad cene obnovljivih izvora energije. Kome se onda isplati i dalje ulagati u energiju koja stvara dodatne troškove sa više aspekata?“, istakla je Ibrakovićeva.
Vlada Serdarovu daje i dužu eksploataciju za HE Mrsovo
Vlada RS je 30. decembra 2019. godine donela Odluku o utvrđivanju uslova za produženje roka na koji je dodeljena koncesija za izgradnju HE Mrsovo na reci Lim.
Odlukom se utvrđuju uslovi za produženje koncesije i definiše da će se to izvršiti pregovaranjem i na osnovu zahteva firme Comsar Energy Hidro Banjaluka.
Rok na koji je koncesija dodeljena može se produžiti na period do 50 godina i u tom slučaju je investitor dužan da uplati jednokratnu koncesionu naknadu od 193.150 KM.
Prema Odluci, Ministarstvo energetike i rudarstva u roku od 60 dana treba da sprovede pregovarački postupak i dostavi Vladi Priedlog aneksa Ugovora o koncesiji.
Taj rok ističe početkom aprila ove godine.
Izvor: capital.ba