RS Šta donosi novi zakon o električnoj energiji u RS?

17. July 2020. / Region energetika

Penzioner iz Banjaluke Milutin Kaurin pribojava se da će novi Zakon o električnoj energiji, usvojen prije tri dana u Republici Srpskoj (RS) biti uvod u neko novo poskupljenje električne energije.

“Kod nas nikada ništa nije pojeftinilo. I gorivo kad pojeftini, to je tri dana. Tako će vjerovatno biti i sa strujom. Bilo bi lijepo kada bi se nekako moglo pomoći nama penzionerima. Ako struja poskupi, sve cijene će ići gore, a naše penzije rastu nekoliko maraka godišnje”, kaže Kaurin.

Banjalučanka Milka kaže da je za većinu građana i trenutna cijena električne energije previsoka.

“Struja je skupa i preskupa. Treba smanjivati cijene na ovakve naše male plate. Ali bojim se da će građani opet platiti ceh”, kaže Milka.

Zakon koji je Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila 26. juna u svojoj suštini predstavlja nastavak liberalizacije tržišta električne energije koji proizlazi iz direktive Trećeg energetskog paketa Evropske unije (EU).

Ključne novine koje donosi novi zakon o električnoj energiji u Republici Srpskoj su da će elektroenergetske djelatnosti biti razdvojene na tržišne i regulisane.

Sve djelatnosti osim mrežnih djelatnosti, u koje spada distribucija i prenos električne energije, će biti komercijalne aktivnosti. Postojaće više snabdjevača na tržištu, a zagarantovana će biti mogućnost slobodnog izbora snabdjevača za sve kategorije kupaca električne energije, uključujući i domaćinstva.

Prema riječima ministra industrije, rudarstva i energije u Vladi RS-a Petra Đokića, zbog složenog uređenja elektroenergetskog sistema u Bosni i Hercegovini, cjelokupan proces usklađivanja zakonodavstva u oblasti električne energije predstavlja jednu od najsloženijih i najobimnijih obaveza koji proizlaze iz ukupnog procesa evropskih integracija.

“Provođenje trećeg energetskog paketa EU će imati značajan uticaj, ne samo ne elektroenergetski sektor već i na cjelokupnu privredu i društvo. Razlog za ovakvu ocjenu leži u činjenici da će električna energija suštinski postati tržišna kategorija, to jest roba, a proizvodnja i trgovanje električnom energijom će imati komercijalni karakter”, kaže ministar Đokić.

Zaštićeni kupci

Zakon donosi i novu kategoriju energetski zaštićenog kupca.

“Ova kategorija se odnosi na kupca električne energije iz kategorije domaćinstvo koji je socijalno ugrožen ili na domaćinstvo čijem članu zbog zdravstvenog stanja obustavom isporuke električne energije može biti ugrožen život ili zdravlje. Energetski zaštićeni kupac bi ostvarivao pravo na subvenciju određene količine električne energije koja bi se plaćala iz Republičkog budžeta”, objasnio je ministar Đokić .

Za sprovođenje programa subvencija socijalno ugroženih potrošača na godišnjem nivou, prema procjenama Vlade RS-a, biće potrebno obezbijediti oko 12 miliona konvertibilnih maraka iz budžeta ili iz drugih izvora. Iz dosadašnjeg iskustva u primjeni Programa zaštite iz kategorije domaćinstva u subvencioniranje bi moglo biti uključeno oko 50.000 korisnika. Kriteriji za sticanje statusa energetski zaštićenog kupca biće naknadno regulisani uredbom.

“Što se tiče energetski zaštićenih kupaca to se odnosi na socijalne kategorije, a onda je za očekivati i poskupljenje električne energije za privredu i potrošače”, kaže predsjednik sindikata rudnika i termoelektrane Gacko i predsjednik Konfederacije sindikata RS Željko Tepavčević.

Energetska zajednica

Ovaj zakon predstavlja nastavak sprovođenja obaveza BiH prihvaćenih u okviru Ugovora o Energetskoj zajednici Jugoistočne Evrope. Ugovor je potpisan 25. oktobra 2005. godine, a u BiH je stupio na snagu 1. jula 2006. godine.

Njime se omogućuje kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i gas na svijetu, u kojem efektivno učestvuje Evropska unija, s jedne strane i osam Ugovornih strana: Bosna i Hercegovina, Srbija ,Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija, Moldavija i Ukrajina.

Pravni okvir Energetske zajednice u svom središtu ima direktive i uredbe iz Trećeg energetskog paketa EU koje predviđaju zajedničke propise za interna tržišta električne energije i prirodnog gasa i reguliraju prekograničnu trgovinu.

U narednih devet mjeseci Vlada RS-a predviđa i restrukturiranje Elektropvirede RS.

“Što se tiče etapnog restrukturiranja Elektroprivrede, to je uvod u privatizaciju. Smatramo da Evropska energetska zajednica sada, kroz ovaj zakon, implementira svoje ciljeve, a to je gušenje proizvođača. Plašimo se da će to dovesti do energetske zavisnosti Republike Srpske, a ako to izgubimo, izgubićemo i ekonomsku i političku nezavisnost”, smatra predsjednik Sindikata rudnika i termoelektrane Gacko Željko Tepavčević.

Elektropvireda RS je jedan od tri javna elektroenergetska preduzeća koja djeluju u dva bh. entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji BiH. U Federaciji djeluju Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, te Elektroprivreda Herceg-Bosne, koja pokriva većinski hrvatske dijelove Federacije BiH.

Iskustva iz Federacije BiH

Kada je u pitanju Federacija BiH, bivši direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine i stručnjak u oblasti energetike Amer Jerlagić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je tržište u Federaciji BiH sto posto otvoreno od 2016. godine.

“Tako da svi kupci, bilo da se radi o domaćinstvima, bilo da se radi o privrednim subjektima, mogu birati svog snabdjevača u toku godine za narednu godinu s cijenama električne energije koju oni nude”, navodi.

Kako naglašava Jerlagić, cijene koje nude većinske državne elektroprivrede su i dalje najpovoljnije.
“Oni tu drže primat, mada imamo slučajeve gdje ovi neovisni snabdjevači električnom energijom nude električnu energiju i potpisuju ugovore za snabdijevanjem električnom energijom”, dodaje Jerlagić.

Konkurencija i cijene

Prema Jerlagićevom mišljenju, nakon liberalizacije tržišta struje u Republici Srpskoj neće doći do poskupljenja, jer kako podsjeća, veća konkurencija obara cijene.

“U slučaju Elektroprivrede RS-a”, komentariše Jerlagić, imamo jednu situaciju gdje je njihov proizvodni kilovat-sat znatno niži od cijene na tržištu, tako da realno bilo koji neovisni snabdjevač koji mora kupiti na tržištu bilo na kojoj berzi oko Bosne i Hercegovine u startu ima višu cijenu nego što je cijena kilovat-sata koju nudi Elektroprivreda RS-a”.

“Ukoliko oni ne budu bez ikakve potrebe povećavali cijene električne energije, ona cijena koju oni danas nude je znatno jeftinija nego cijena koja je na tržištu električnom energijom”, ocjenjuje on.
Bivši direktor Elektroprivrede BiH smatra da liberalizacija tržišta električnom energijom nije nikakav put ka privatizaciji javnih preduzeća koja snabdijevaju strujom.

“Ne bih ja rekao da je to put za bilo kakvu privatizaciju. Ako uzmemo ovo što se dešava u Federaciji BiH već petu godinu je tržište otvoreno i Elektroprivreda BiH u Sarajevu i Elektroprivreda Herceg-Bosne iz Mostar su još uvijek 90 posto u većinskom državnom vlasništvu. Tako da otvaranje tržišta el. energijom neće stvoriti taj ambijent”, ocjenjuje Jerlagić.

S druge strane, banjalučki ekonomista Zoran Pavlović smatra da naslijeđena struktura i način rada državnih elektroprivrednih poduzeća generira socijalne problema vezane za naslijeđene nerealne cijene električne energije i višak zaposlenih. Nije se vodilo računa o profitabilnosti ili efikasnosti rada bilo kog segmenta.

“Tržište električne energije nužno nameće potrebu za restrukturiranjem organizacije i načina rada elektroprivrednih poduzeća koja su do početka devedesetih u većini zemalja u svijetu imali monopol nad svim elektroprivrednim djelatnostima. Zakon o električnoj energiji koji je usvojen u NS je počeo da razdvaja proizvodna od distributivnih preduzeća i to je prvi korak ka privatizaciji elektrosistema u RS”, smatra Pavlović.

Dodaje da će u odnosu na monopolnu varijantu organizacije elektroprivrednih djelatnosti, tržišni model smanjiti političke utjecaje, iako ne u cijelosti.

Prema podacima Eurostata iz 2019. godine, cijene električne energije u domaćinstvima: BiH – 0,087 eura po kilovatsatu (kWh), Kosovo – 0,06 eura po kWh, Srbija – 0,07, Crna Gora – 0,10, Hrvatska – 0,13 eura po kWh.

Izvor; Radio Slobodna Evropa

Skinite kao PDF :

Download PDF