U cilju pokrivanja razlike između planirane/ugovorene proizvodnje i potrošnje električne energije u realnom vremenu, operator prenosnog sistema u Rumuniji, Transelektrika, upravlja balansnim tržištem, kupovinom i prodajom električne energije, u skladu sa raspoloživim ponudama proizvođača.
Balansno tržiše, kao komponenta veleprodajnog tržišta električne energije, ima ulogu balansiranja bilansa proizvodnje i potrošnje u realnom vremenu, kako bi se održala sigurnost i stabilnost Nacionalnog energetskog sistema.
Balansno tržište uglavnom zadovoljava potrebe učesnika na tržištu za prilagođavanjem ugovorene količine električene energije, u zavisnosti od ponude i tražnje, i ima jaku tehničku komponentu. Na balansnom tržištu, Operator prenosnog sistema kupuje i/ili prodaje električnu energiju učesnicima na tržištu.
U skladu sa komercijalnim kodom, dizajniranim da pokrije intergaciju obnovljivih izvora energije, za učešće na balansnom tržištu, proizvođači i snabdevači moraju biti registrovani na balansnom tržištu, a dispečerske jedinice moraju ponuditi na prodaju svu raspoloživu energiju na balansnom tržištu.
Trasnelektrika ima disepčersku obavezu, uz nabavku pomoćnih usluga na transparentan način. U skladu sa zakonom, Transelektrika nadoknađuje troškove pomoćnih usluga i svoje troškove naplatom tarife za sistemske usluge.
Većina vlasnika licenci odlučila se da prenese balansnu odgovornost na balansno odgovornu stranu. To najbolje ilustruje podatak da od preko 300 registrovanih učesnika na tržištu, postoji svega 66 balansno odgovornih strana, prema podacima Transelektrike iz januara 2019. godine.
Cena na balansnom tržištu je po pravilu viša od cene na zatvaranju dan unapred tržišta.
Učesnici na tržištu, organizovani kao balansno odgovorne strane, koji izazovu neravnotežu na tržištu, snose nastale finansijske troškove, plaćajući deficit električne energije po ceni prihvaćenih ponuda za regulaciju na balansnom tržištu od strane operatora sistema.
U cilju obavljanja funkcije operatora sistema, Transelektrika obezbeđuje ugovorene rezerve (tehnološke usluge sistema) od kvalifikovanih učesnika, koje se koriste putem integracije na balansno tržište. To su rezerva za sekundarnu regulaciju (u bandu), brza tercijarna rezerva, spora tercijarna rezerva i potrebna reaktivna energija.
Za ove usluge operator prenosnog sistema potrošačima naplaćuje regulisanu tarifu, koju postavlja ANRE.
Glavni faktor koji su uzima u obzir prilikom određivanja tarife je kalkulacija pretpostavljene cene po kojoj Transelektrika kupuje sistemske rezerve na konkurentnom tržištu, neophodne za funkcionisanje nacionalnog energetskog sistema.
Pretpostavljena cena na konkurentnom tržištu je važna komponenta regulisane tarife, imajući u vidu da se kupovinom na konkurentnom tržištu obezbeđuje najveći deo sistemskih usluga koje nabavlja Transelektrika tokom izvršenja uloge operatora nacionalnog energetskog sistema.
Ova tarifa je u prvoj polovini 2018. godine iznosila 13,17 leva (2,77 evra) po MWh, a za regulatorni period od 1. jula 2018. do 30. juna 2019. iznosi 11,55 leva (2,43 evra) po MWh.
Hidroelektrika je prvi proizvođač koji interveniše u slučaju potrebe za balansiranjem Nacionalnog energetskog sistema iz tehničkih razloga. Bez obzira na komercijalne ugovore kompanije, Nacionalni dispečerski centar može zahtevati uključivanje proizvodnje hidrogrupa, ukoliko to situacija zahteva, uz odgovarajuću novčanu nadoknadu.
Ovo važi čak i uslovima kada niski vodostaji i balansna odgovornost primoravaju Hidroelektriku da kupuje električnu energiju na spot tržištu kako bi ispoštovala ugovorne obaveze.
Kompanija je, primera radi, u novembru 2018. godine, kada je beležila značajan pad proizvodnje električne energije zbog niskih protoka, koji su bili daleko ispod višegodišnjih proseka i prognoze, bila primorana da povremeno kupuje električnu energiju na spot tržištu, za kompenzaciju električne energije isporučene na balansno tržište.
Hidroelektrika je tada, tokom samo tokom nekoliko dana, isporučila 40 GWh za balansiranje sistema, u uslovima kada je dnevna proizvodnja iznosila oko 37 GWh.
Međutim, i pored toga, Hidroelektrika je bila predmet istrage Saveta za konkurenciju zbog sumnje je tokom 2017. i 2018. godine kao ponuđač ograničila količinu električne energije kojom se trguje na pojedinim segmentima tržišta (uglavnom na dan unapred tržištu), kako bi povećala ponudu na tržištu sa višom cenom, odnosno balansnom tržištu.
„Balansno tržište je dobrovoljno tržište. Proizvođači prodaju električnu energiju na ovom tržištu na zahtev Nacionalnog dispečerskog centra (DEN) u slučaju neravnoteže sistema. U periodu januar-februar-mart 2017. godine na tržištu je bio očigledan manjak električne energije, dok je izvoz bio veoma visok. Konkretno, trgovci i snabdevači su se žalili na visoke cene, ali oni su, s druge strane, ugovorili električnu energiju koju nisu obezbedili, i kupovali su je po višoj ceni na balansnom tržištu“, rekao je tom prilikom generalni direktor Hidroelektrike Bogdan Badea.
On je ocenio da ovakvo ponašanje trgovaca dovodi do velikog pritiska na proizvođače, koji na zahtev DEN-a moraju prodati više električne energije na balansnom tržištu, što dovodi do disbalansa u pogledu sopstvene prognoze.
Badea je istakao da je situacija poboljšana kada je ANRE izmenio propise, tako da je cena na balansnom tržištu premašila 450 leva (97,2 evra) u poređenju sa cenom na zatvaranja DAM, što bi trebalo da obeshrabri trgovce da koriste balansno tržište.
U periodu od 1. maja do 31. decembra 2018. godine, prema odluci ANRE, Energetski kompleks Hunedoara obezbeđivao je električnu energiju po regulisanoj ceni za pomoćne usluge, koje predstavljaju sporu tercijarnu rezervu kapaciteta 400 MW.
Pored toga, Transelektrika je sprovela aukcije za nabavku rezerve za sve vrste regulacije.
Tako je na konkurentnom tržištu za 2018. godinu za sekundarnu regulisanu rezervu ugovorena nabavka 4.046.000 MWh, za brzu tercijarnu regulaciju 5.926.000 MWh i za sporu tercijarnu regulaciju 2.984.000 MWh. Najveći deo ovih balansnih rezervi nabavljen je od tri vodeća tržišna učesnika (više od 90%).
Na regulisanom tržištu je za 2018. godinu ugovorena količina električne energije za sekundarnu i brzu tercijarnu regulaciju iznosila 34.560 MWh.
Ukupan obim transakcija na balansnom tržištu u Rumuniji u 2018. godini, prema podacima Transelektrike, iznosio je 3.305 GWh, što je 5,9% interne potrošnje.
Volumen transakcija za regulaciju na gore iznosio je 1.897 GWh, a prosečna cena 401,67 leva (84,39 evra) po MWh. Obim transakcija za regulaciju na dole dostigao je 1.409 GWh, po srednjoj ceni od 34,48 leva (7,24 evra) po MWh.
Obim transakcija na balansnom tržištu u 2017. i 2016. godini bio je znatno viši – 4.497 GWh (8,2% interne potrošnje) i 4.001 GWh (7,6% potrošnje).
Obim transakcija na balansnom tržištu u decembru 2018. godine iznosio je 311 GWh, što je 5,9% ukupne domaće potrošnje. U novembru iste godine, ovaj pokazatelj je iznosio 263 GWh, 5,4% interne potrošnje, a u decembru 2017. godine 407 GWh, 8,2% interne potrošnje.
Obim transakcija za regulaciju na gore iznosio je 229 GWh (189 GWh u novembru 2018. i 259 GWh u decembru 2017. godine), a prosečna cena 700,9 leva (147,26 evra) po MWh. Volumen transakcija za regulaciju na dole iznosio je 82 GWh (74 GWh u novembru 2018. i 148 GWh u decembru 2017. godine), po prosečnoj ceni od 25,6 leva (5,38 evra) po MWh.