Nacionalna proizvodnja električne energije u Rumuniji pala je u petak, 1. maja na ispod 4.000 MW po satu, što je ispod nivoa nacionalne potrošnje, koja takođe beleži pad u ovom periodu. Međutim, i pored niske potrošnje, Rumunija uvozi električnu energiju kako vetar slabi.
Nacionalna proizvodnja električne energije ispod 4.000 MW predstavlja izuzetak u Rumuniji, ali u petak, u 6.10 pre podne, dostupni kapaciteti iznosili su 3.700 MW, dok je s druge strane, potrošnja bila veća, odnosno 4.550 MW. To znači da je uvezeno je oko 850 MW.
Na osnovu ovih podataka mogu se izvesti dva zaključka: električna energija iz uvoza je jeftinija, a proizvodni kapacitet ne mogu da pokriju, po konkurentnim cenama, čak ni ovako nisku potrošnju.
U ovom intervalu, spot cena (cena na dan unapred tržištu za isporuku u petak) iznosila je 27 evra po MWh u Rumuniji, dok je na kaplovanim tržištima bila najmanje šest puta niža: 4 evra u Mađarskoj i 2 evra u Slovačkoj i Češkoj.
Očigledno, ovo znači da je električna energija po ovim cenama energija „tekla“ u pravcu Rumunije onoliko koliko prenosni kapacitet na interkonekciji Mađarska-Rumunija dozvoljava: 560 MW u tom intervalu (što je maksimum, prema podacima sa spot tržišta) odnosno 536 MW, prema podacima ENTSO-E (Evropske asocijacije operatora prenosa). Istovremeno, iz Ukrajine je ušlo 552 MW, dok je 188 MW izvezeno u Bugarsku i 34 MW u Srbiju.
U tom intervalu, proizvodnja vetra bila je zanemarljiva (139 MW), a elektrane na ugalj (480 MW) i, naizgled neobjašnjivo, elektrane na gas (samo 307 MW) bile su daleko ispod punog kapaciteta – u uslovima u kojima, teoretski, instaliasana snaga rumunskih elektrana, prema izveštajima ANRE, iznosi preko 4.700 MW na ugalj i 3.200 MW na gas.
Kada je u pitanju ugalj, Energetski kompleks Oltenia je tokom ovog perioda sve svoje zaposlene poslao u tehničku nezaposlenost. Međutim, jedna od četiri zaustavljene grupe elektrane Turceni je ponovo pokrenuta (deset dana ranije nego što je bilo planirano, prema obaveštenju Transelektrike), ali proizvodnja uglja nije povećana, što znači da je zaustavljena još jedna grupa koja je ranije radila. (verovatno grupa 4 elektrane Rovinari, prema nekim lokalnim izvorima). Pored toga, u elektrani na ugalj u Mintiji (pripada EK Hunedoara) predviđeno je smanjenje kapaciteta sa 170 na 85 MW.
Što se tiče gasa, elektrana Petrom Brazi i ostala kogeneraciona postrojenja u zemlji verovatno nisu radila iz komercijalnih razloga (posebno pošto je daljinsko grejanje zaustavljeno zbog kraja grejne sezone).
U isto vreme, elektrane Hidroelektrike proizvodile su samo 1.300 MW, uglavnom zbog malih protoka Dunava.
Izvor: e-nergia.ro