Na balansnom tržištu električne energije u Rumuniji, na kome se proizvodnja električne energije balansira sa potrošnjom, pojavile su se po prvi put negativne cene. Ovo predstavljaju uobičajenu pojavu na zrelim tržištima, ali u Rumuniji tako nešto nije bilo moguće do početka ovog meseca.
Naime, od 1. septembra, kada su se pravila na balansnom tržištu promenila, po prvi put su zabaležene negativne cene. Od tada, u većini vremenskih intervala, cena viškova na tržištu balansiranja bila je negativna, često dostižući minus 100 leva (20,5 evra) po MWh.
Ovo je posledica uklanjanja ograničenja na balansnom tržištu, uključujući restrikciju negativnih cena i „razliku“ od 450 leva (92,2 evra) plus cena na zatvaranju spot tržišta (DAM), koja je trebalo da postoji između cene deficita i cene viška.
Cena viška električne energije predstavlja cenu koju na balansnom tržištu plaća proizvođač električne energije koji ostaje u pozitivnom debalansu (proizvodi više nego što je procenjeno). Do 1. septembra, ova cena je bila prilično niska (nekoliko leva po MWh), ali sada je negativna.
Dakle, ako proizvođač zatraži balanisranje „nagore“, jer ima na raspolaganju električnu energiju koju nije uspe da ugovori na drugim tržištima (fjučers, dan unapred, unutar dana), više ne dobija isplatu za tu električnu energiju, već naprotiv, plaća za to.
Ovo predstavlja neuobičajenu situaciju, u kojoj je domaći proizvođač faktički kažnjen jer proizvodi višak, u uslovima u kojima Rumunija konstantno uvozi električnu energiju.
S druge strane, ako proizvođač zatraži balanisranje „nadole“, odnosno ako proizvodi manjim kapacitetom nego što je prvobitno prijavljeno, dobiće novac za električnu energiju za koju pretpostavlja da je neće proizvesti. Prema starim pravilima balansnog tržišta, proizvođač je plaćao troškove balanisranja na dole. Po novim pravilima, on je za to plaćen.
Gubitnici i efekti
Gubitnici u ovoj situaciji su dve kategorije. Prvo, proizvođači obnovljivih izvora, posebno vetra, zbog nepredvidljivosti resursa, i to uprkos sve tačnijim prognozama. Ako iznenada bude više vetra nego što je prvobitno prijavljeno i samim tim se poveća proizvodnja, oni će biti kažnjeni kada ponude viškove na balansnom tržištu. To faktički znači da oni plaćaju za isporučenu električnu energiju. Naravno, obnovljiva proizvodnja dobija i zelene sertifikate, tako da u nekim slučajevima to može biti isplativo, čak i u ovim uslovima. Ovde, međutim, treba pomenuti da potencijalni problem predstavlja višak zelenih sertifikata na rumunskom tržištu.
S druge strane su snabdevači, kada zbog pada potrošnje kupaca u „poslednjoj instanci“ prijave dodatnu raspoloživu električnu energiju na balansnom tržištu, koju ne mogu potrošiti ili prodati na drugom tržištu. U ovim slučajevima, oni snose štetu, s obzirom da ugovori o snabdevanju nemaju klauzulu prema kojoj potrošači plaćaju troškove balansiranja.
Učesnici na tržištu upozoravaju da su na ovaj način kažnjeni proizvođači obnovljivih izvora, koji sada plaćaju kada proizvode manje i kada proizvode više nego što su predvideli. U slučaju da cena viškova ode prenisko, OIE bi na kraju mogli ugasiti postrojenje, a to je samo kratkoročni efekat. Dugoročni efekat bi mogao biti nedostatak investicija u nove kapacitete obnovljivih izvora energije, dok je Rumunija Evropskoj komisiji predstavila instaliranje novih 7.000 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora.
Ali postoji još jedan efekat – mogući rast uvoza. Kao što je poznato, najveći dobitnici na tržištu balanisiranja su fleksibilne hidro i gasne grupe. Međutim, trenutni mehanizam omogućava isplate u slučaju smanjenja proizvodnje, što za njih ponekada može biti isplativo, imajući u vidu da u tom slučaju dobijaju novac i štede svoje resurse. To bi na dugoročnom planu moglo značiti povećanje uvoza.
Izvor: e-nergia.ro