Rumunija je u prvom kvartalu 2019. godine bila neto uvoznik električne energije i u velikoj meri se oslanjala na uvoz kako bi pokrila domaću potrošnju.
Zvanični zavod za statistiku saopštio je da je u periodu od januara do marta uvezeno 1.125 miliona KWh, i izvezeno samo 862,6 miliona KWh, što znači da je bilanas električne energije u zemlji bio u deficitu.
Izvoz električne energije u prva tri meseca je prepolovljen, dok je uvoz povećan za 78,5%.
Zavisnost od uvoza posledica je pada proizvodnje za 10,8% u odnosu na period januar – mart 2018. godine, uz blagi pad potrošnje od 1,6% u istom periodu.
Rumunija je decenijama bila neto izvoznik električne energije jer je energetska industrija bila velika i diversifikovana.
Međutim, nedavna analiza je pokazala da će se situacija promeniti zbog nedostatka investicija, slabog menadžmenta i loših propisa.
Rumunija je pršle godine i dalje bila izvoznik električne energije, ali je bilans bio lošiji nego prethodnih godina.
Izvoz električne energije pao je za 16,3% u odnosu na prethodnu godinu, nakon pada od 24% u 2017. godini i smanjenja za 18% u 2016. godini.
U poređenju sa 2015. godinom, izvoz električne energije iz Rumunije je prepolovljen, što je produbilo trgovinski deficit zemlje.
Ove godine situacija je još teža, s obzirom da je Rumunija tokom zime morala da uvozi električnu energiju za pokrivanje potrošnje u vršnim satima, čak i pri uobičajenoj potrošnji.
Tokom više dana u januaru, jedna četvrtina potrošnje pokrivana je uvozom, što je zabrinjavajuća situacija za zemlju koja je nekada snabdevala svoje susede.
U proseku, oko 10% potrošnje u prethodnih nekoliko godina pokriva energija vetra. Međutim, njen udeo se povećava zbog pada proizvodnje u postrojenjima koja koriste druge izvore energije, kao što su elektrane na ugalj.
Ukupna snaga lokalnih vetro turbina je 3.029 MW, ali je proizvodnja u ovim postrojenjima veoma nestabilna.
U istočnoj Rumuniji, blizu obale Crnog mora, gde je većina vetro turbina instalirana, energija vetra može pasti od maksimalne proizvodnje na nulu u roku od samo nekoliko sati.
Pojedini stručnjaci ocenjuje da bi dvostrukim povećanjem kapaciteta vetra mogli biti rešeni neki od problema sa kojima se Rumunija trenutno sreće.
Uprkos velikim energetskim kapacitetima u teoriji, Rumunija se suočava sa izazovom kako obezbediti dovoljne količine električne energije, s obzirom da su kapaciteti na ugalj, izgrađeni tokom komunističkog perioda, zastareli i zahtevaju modernizaciju.
Najstabilniji i najprofitabilniji proizvođači električne energije u zemlji, Hidroelektrika i Nuklearelektrika, ove godine su pogođeni Uredbom 114, koja nameće posebnu taksu od 2% na promet i ograničava profitnu maržu za snabdevanje domaćinstava na 5%.
Ovim kompanijama neophodne su investicije reda milijardu evra kao bi osigurale dugoročnu proizvodnju električne energije.
Izvor: business-review.eu