Rumunija je jasno saopštila da bi gašenje termoelektrana na ugalj u Energetskom kompleksu (EK) Oltenia, kako je predviđeno u okviru Nacionalnog plana za otpornost i oporavak (PNRR), ugrozilo njenu energetsku bezbednost. Ministarstvo energetike upozorava da bi ovaj potez doveo do povećane zavisnosti od uvoza električne energije iz susednih zemalja poput Srbije i Bugarske, gde se proizvodnja struje i dalje značajno oslanja na ugalj i dolazi po visokoj ceni.
Ministar energetike Sebastian Burduja je tokom protekle godine više puta objašnjavao Evropskoj komisiji da je prelaz sa uglja trenutno nerealan. Gasne termoelektrane koje treba da zamene ugalj još su u fazi nabavke, a napredak je usporen zbog nekoliko neuspelih tendera usled naglog rasta cena gasnih turbina u poslednjih nekoliko godina. Zbog ovih poteškoća, Ministarstvo zvanično traži reviziju vremenskog okvira PNRR-a, odnosno odlaganje roka za zatvaranje termoelektrana na ugalj zakazanog za 2026. godinu.
Ministar Burduja je istakao da Rumunija, kao članica EU, ima pravo da preispita i pregovara svoje obaveze kada se pojave nepredviđeni i vankontrolni faktori. U direktnim razgovorima sa evropskim komesarom za energetiku Danom Jorgensenom, naglasio je da je gašenje kapaciteta od 1.755 MW na ugalj do 1. januara 2026. godine bez adekvatne zamenske infrastrukture neizvodivo i da bi takav potez ugrozio stabilnost rumunske elektroenergetske mreže, naročito tokom zimskih meseci. Svoj stav potkrepio je tehničkim podacima i analizama energetskog sistema.
Uprkos trenutnim odlaganjima, Rumunija ostaje opredeljena da do 2032. godine u potpunosti ukine korišćenje uglja i već je ostvarila smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte od 77%, što je najviše u EU. Međutim, ministar Burduja je naglasio da zatvaranje termoelektrana na ugalj mora biti uslovljeno puštanjem u rad novih kapaciteta kako se ne bi ugrozio energetski sistem.
Zalažući se za uravnotežen i pragmatičan energetski prelaz, predložio je „pametni dogovor“ koji štiti kako građane, tako i ekonomiju. Istakao je da energetska politika treba da prioritizuje pouzdanost, pristupačnost i ekološki uticaj, tim redosledom.
Rumunija je značajno doprinela energetskoj slici EU modernizacijom prekograničnih veza i podrškom regionalnim partnerima poput Moldavije i Ukrajine. Vlada očekuje da i druge članice EU pojačaju ulaganja u međuveze kako bi se stvorilo zaista jedinstveno evropsko energetsko tržište.
Ministar Burduja je zaključio sa uverenjem da će pozicija Rumunije biti priznata i podržana od strane evropskih institucija, jer uravnotežuje nacionalne interese sa zajedničkim ciljevima EU.