Gde je opravdanost i koje su koristi za Makedoniju da učestvuje u izgradnji nuklearne elektrane u susednoj Bugarskoj? Postoji li bolja opcija i veća korist ako se grade druge vrste energetskih objekata koji bi se nalazili zemlji? Mnoga pitanja su se pojavila nakon objave vlasti da je poslato pismo o namerama za učešće u izgradnji nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj.
Naime, makedonska Vlada obavezala je kompaniju ESM da učestvuje na tenderu koji je objavila Bugarska nacionalna energetska kompanija (NEK) za izgradnju nuklearne elektrane Belene, s tim da bi ESM bio manjinski partner u elektrani, sa kojom bi zaključio dugoročni ugovor o kupovini bazne energije.
„Glavna korist, ako se realizuje projekat Belene, jeste povećanje sigurnosti snabdevanja električnom energijom, jer se gotovo 25 procenata potrebne električne energije dobija iz uvoza. Nakon realizacije elektrane Belene, imali bi svoju energiju koju bi dobijali iz nje kao akcionar i kupac, što bi smanjilo našu zavisnost od uvoza električne energije“, objašnjavaju iz Ministarstva ekonomije.
Anton Čauševski, profesor na Fakultetu za elektrotehniku i informacione tehnologije, podseća da je nukleare elektrane Belene višegodišnji projekat Bugarske. On objašnjava da je nuklearna elektrana visokoinvesticioni infrastrukturni energetski objekat, zbog čega Bugarska traži strateške partnere.
„Makedonija tokom dužeg vremenskog perioda nije izgradila baznu termoelektranu, a postojeće TE Bitolj i TE Oslomej su zastarele i potrebno ih je revitalizovati. S druge strane, snabdevanje domaćim ili uvoznim ugljem nije izvesno. Zbog toga je potrebno uložiti u baznu elektranu, termoelektranu na fosilna goriva ili nuklearnu elektranu. Smatram da treba preispitati ponude i pažljivo dogovarati i pregovarati o investiciji, načinu rada i snabdevanja električnom energijom, održavanju elektrane, potrebnim ljudskim resursima, tretmanu goriva, tretmanu nisko i visoko radioaktivnog otpada itd. Mislim da treba uzeti u obzir i iskustvo nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, gde Slovenija i Hrvatska koriste električnu energiju po pola“, objašnjava profesor Čeauševski.
On kaže da iako nuklearna opcija nije uključena u energetsku strategiju Makedonije, ulazak u regionalni projekat nuklearne elektrane predstavlja dobar način da se prisvoji ova tehnologija, koja je za Makedonija još uvek nova i zahteva visoko kvalifikovane stručnjake.
„Izgradnja nuklearne elektrane na teritoriji Makedonije zahteva dugoročnu političku i ekonomsku sigurnost i konsenzus o ovom pitanju, opsežna stručna istraživanja, potrebe za ljudskim resursima i, na kraju, velika sredstva za ulaganje“ dodaje Čauševski.
Profesor podseća da je Makedonija u poslednjih deset godina u velikoj meri zavisna od uvoza električne energije, koji dostiže 30% potreba zemlje. Dodaje da se razvoj elektroenergetskog sektora zasniva na tehnologijama i proizvodnim kapacitetima iz obnovljivih izvora poput hidroelektrana, vetroparkova i fotonaponskih elektrana.
„Ove tehnologije će se intenzivno graditi u narednim godinama, ali još uvek je potrebno ulagati u velike hidroenergetske projekte na reci Crna, na reci Vardar, u hidroenergetski sistem Mavrovoskih elektrana sa akumulacijom Kozjak i druge, kao i u izgradnju termoenergetskih postrojenja na gas i ugalj, i naravno u nastavak eksploatacije postojećih TE Bitolj i Oslomej“, zaključuje Čauševski.
Kako objašnjava Ministarstva ekonomije, energetska strategija, koja bi trebala biti usvojena uskoro, predviđa nekoliko scenarija za smanjenje zavisnost zemlje od uvoza električne energije, kao i postepeno napuštanje uglja, zbog velikog zagađenja životne sredine.
„Da bismo ispunili ove zahteve EU, najbolji korak je se deo energije iz uglja zameni energijom dobijenom iz drugih goriva. Smatra se da nuklearna energija, zajedno sa drugim (obnovljivim) izvorima, ima pozitivan uticaj na sigurnost snabdevanja. Dobro bi bilo za našu državu da ima svoju nuklearnu elektranu, ali potrebne su godine planiranja, projektovanja, obuke osoblja itd., za što bi verovatno bilo potrebno 20-30 godina, a budući da se izgradnje Belene planira za deset godina, ovo predstavlja rešenje u najkraćem mogućem roku“, dodaju iz Ministarstva.
Ekosistem: Energetska sigurnost se neće povećati
Udruženja građana odgovarila su na nameru vlasti da se uključe u izgradnju nuklearne elektrane Belene. Centar za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Ekosvest tvrdi da od takve inevsticije država i građani neće imati koristi.
„Proces izgradnje od trenutka odobravanja traje oko pet godina. Kada se tome doda period potreban za dobijanje svih dozvola, vreme potrebno da makedonski građani dobiju prve kilovate električne energije može dostići deset godina. Istovremeno, naša energetska sigurnost nije povećana, jer će se ovaj kapacitet graditi u drugoj zemlji“, ocenjuje Ekosvest.
Izvor: novamakedonija.com.mk