Makedonski potrošači električne energije na slobodnom tržištu, uglavnom kompanije i državni organi, prošle godine su platili u proseku 58,4% veće račune za električnu energiju, prema računici Regulatorne komisije za energetiku u godišnjem izveštaju za 2021.
Podaci se odnose na čitavu godinu, a za četvrti kvartal, kada je počela energetska kriza, prosečni račun je bio mnogo veći.
Prosečna prodajna cena električne energije koju su obračunali trgovaci i snabdevači, uključujući i energiju za pokrivanje gubitaka u distributivnoj mreži, u 2021. godini iznosila je 5.684,7 denara, odnosno 92,43 evra po MWh. Poređenja radi, cena u 2020. iznosila 3.220 denara, odnosno 52,36 evra po MWh.
Energetski regulator navodi da je zbog jesenjeg cenovnog šoka na međunarodnom tržištu i kršenja posredničkih bilateralnih sporazuma prosečna prodajna cena bila niža od berzanske.
Prvi od 2017. godine primećuje se da je prosečna nabavna cena viša od prosečne prodajne cene, što je dovelo do toga da se aktivniji snabdevači/trgovci na tržištu električne energije suočavaju sa ozbiljnim problemima u poslovanju, uključujući raskid ugovora o nabavci električne energije sa svojim partnerima u susednim zemljama, stvarajući visoke neto debalanse, a neki od njih su prestali sa radom krajem godine, navodi regulator u izveštaju.
Najveći prodavac na slobodnom tržištu bio je EVN Snabdevanje sa 25% tržišnog udela i prodatih 982.438 MWh. Sledi EDS sa 645.080 MWh i tržišnim udelom od 16%. U top pet i dalje su EFT sa 559.622 MWh, GEN-I sa 554.075 MWh i U-POWER sa 198.793 MWh.
U poređenju sa 2020. godinom, EVN Snabduvanje, GEN-I i U-POWER beleže značajan rast prodaje za krajnje potrošače, dok su EDS-a i ETF-a smanjili obim prodaje.
Izvor: fakotr.mk