Srbija je zabeležila najizraženiji specifičan pomak cena po zemlji u Jugoistočnoj Evropi tokom nedelje 22. Dok su se većina susednih EU tržišta ublažavala, prosečna cena na tržištu dan unapred (day-ahead) u Srbiji porasla je 30,1% na 105,71 €/MWh, čime je zemlja svrstana među skuplja tržišta u regionu. Ovaj skok je bio posebno važan jer nije bio praćen jasnim šokom u potražnji. Potrošnja električne energije u Srbiji pala je 1,4% na nedeljnom nivou, a uvoz je bio uglavnom stabilan. Kako navodi Electricity.trade, ovaj rast cena u Srbiji je zato bio manje priča o potražnji, a više signal lokalne zategnutosti elektroenergetskog sistema, ograničene fleksibilnosti ili smanjenog pristupa jeftinijoj regionalnoj ponudi.
Divergencija je važna jer se Srbija kretala suprotno regionalnom trendu. Bugarska je pala 11,3%, Rumunija 5,1%, Hrvatska 5,5%, a Mađarska 3,6%. Čak je i Grčka bila uglavnom stabilna, sa padom od 0,7% na 86,77 €/MWh. Srbija je, nasuprot tome, prešla iznad 100 €/MWh, uprkos slabijoj potražnji i bez značajnijeg skoka uvoza. To srpsko tržište čini važnim primerom nepotpune regionalne konvergencije cena.
Za trgovce, implikacija je direktna. Srbija i dalje može da se odvoji od šireg SEE cenovnog trenda kada domaća dostupnost, potrebe balansiranja ili prekogranični kapaciteti ne omogućavaju da jeftinija energija iz susedstva u potpunosti disciplinuje tržište. Upravo takvo ponašanje tržišta stvara prilike za trgovinu spread-ovima, ali istovremeno povećava bazni (basis) rizik. Kupac koji je hedžovan prema širem regionalnom referentnom indeksu i dalje može imati izloženost riziku isporuke u Srbiji. Proizvođač unutar Srbije može imati koristi od lokalno viših cena, dok industrijski potrošač može imati više troškove nabavke čak i u nedelji kada su susedna tržišta u padu.
Signal iz nedelje 22 takođe je važan za developere obnovljivih izvora i kreditore. Srpsko tržište ulazi u fazu u kojoj komercijalna vrednost vetro ili solarnih projekata neće biti procenjivana samo kroz godišnju proizvodnju ili PPA cenu. Lokacija na mreži, profil dispečovanja, izloženost balansiranju, rizik od redukcije proizvodnje (curtailment) i sposobnost isporuke u periodima zategnutosti će sve više određivati bankabilnost projekata. Projekat priključen na ograničen ili visokovredan čvor može ostvariti više cene, ali samo ako mrežni i tržišni okvir omogućavaju stabilno dispečovanje i obračun bez prevelikog operativnog rizika.
Kretanje cena u Srbiji takođe naglašava značaj likvidnosti tržišta SEEPEX. Nedeljni rast od 30,1% je snažan cenovni signal, ali investiciona vrednost tog signala zavisi od toga koliko je tržište transparentno, trgovinsko i hedžabilno. Za velike industrijske kupce, posebno energetski intenzivne izvoznike izložene pritiscima EU tržišta ugljenika i cene električne energije, srpska premija iz nedelje 22 dodatno potvrđuje potrebu za strukturiranom nabavkom, a ne oslanjanjem na spot tržište.
Nedelja 22 je pokazala Srbiju kao tržište sposobno da se kreće nezavisno od svojih suseda. Ta nezavisnost može stvoriti prilike za proizvođače i trgovce, ali istovremeno povećava trošak neizvesnosti za kupce. Cena u Srbiji od 105,71 €/MWh nije bila samo nedeljni podatak. Ona je bila podsetnik da lokalna zategnutost i dalje ima snažnu cenovnu moć u Jugoistočnoj Evropi.
Pripremljeno od strane electricity.trade






