Supported by
U budućnosti, Slovačka bi mogla da profitira od izvoza struje na Balkan; obzirom da će imati veću proizvodnju nego što je potrebno za potrošnju.
Kako bi ovaj plan postao realnost, veze na slovačko – mađarskom pograničnom području morale bi se proširiti. A upravo tu nastaju problemi.
Takva dva projekta – Gabčíkovo-Gönyü i Rimavská Sobota-Sajóivánka – već su detaljno isplanirani. Međutim, rokovi za njihov završetak su odloženi, kao i pregovori u vezi sa projektima, navodi web sajt Enrgia.sk.
Supported by
Sredinom januara, Evropska komisija je podržala ova dva projekta, odobrivši subvenciju od 1,6 miliona evra. Subvenciju je tražila državna Prenosna Mreža Slovačke (SEPS), koja je odgovorna za ove projekte. Evropska komisija je dodelila ukupno 217 miliona evra za projekte u centralnoj i istočnoj Evropi. Projekti na slovačko-mađarskoj granici su od izuzetnog značaja za Slovačku, ističe analitičar.
“Slovačko-mađarski profil je identifikovan na duži rok, kao jedan od uskih grla – nema dovoljno prenosnih kapaciteta” izjavila je ekspert za energetiku sa web sajta Euractiv za dnevne novine “Hospodárse Noviny”. Ona je dodala da je ovo prepreka za međunarodnu trgovinu električnom energijom.
“Novi dalekovodi su nesumnjivo povezani sa novim blokovima nuklearne elektrane Mochovce, koje trenutno završava elektroprivreda Slovenske Elektrane,” prema mišljenju Martina Dargaja, sa web sajta Veneregtike.sk
Nakon njihovog završetka, Slovačka bi mogla da izvozi struju na jug, obzirom da bi se na tržištu pojavio višak električne energije.
“Zahvaljujući novim slovačko-mađarskim dalekovodima, Slovačka će biti u mogućnosti da izvozi struju na Balkan, gde nedostaje električne energije”, dodao je
Čak bi i Mađari mogli da koriste višak proizvedene struje.
Izgradnja dva nova dalekovoda koštaće više od 40 miliona evra, navodi Energia.sk. Ipak se postavlja pitanje u kojoj meri ce se ova investicija isplatiti.
Supported by