U istoriji „Elektroprivrede Srbije“ 2014. ostaće upisana kao godina u kojoj su katastrofalne vremenske neprilike ostavile velike posledice po poslovanje EPS-a. Ipak, bilo je i veoma dobrih rezultata. Uspeli smo da i u drugom talasu liberalizacije tržišta električne energije zadržimo dominantnu poziciju, iako su svi očekivali da će da nas „pokosi“ konkurencija, kaže u razgovoru za „kWh“ Aleksandar Obradović, direktor EPS-a.
Prvi čovek najveće srpske energetske kompanije ističe da je EPS u prvih pet meseci 2014. godine imao rekordne rezultate u proizvodnji uglja i električne energije, a prodaja struje van EPS-a bila je iznad planirane. Da nije bilo poplava, 2014. bila bi bolja i uspešnija i od rekordne 2013. godine.
Šta je još obeležilo 2014. godinu?
– Početkom avgusta, kada su osnivačka akta privrednih društava usklađena sa novim statutom EPS-a, konačno je napravljen pomak ka procesu korporativizacije. Prvi put u istoriji sistem EPS-a prepoznaje se sada kao „EPS grupa“. S dolaskom novog ministra energetike Aleksandra Antića, sa kojim je saradnja veoma dobra, Vlada Srbije je usvojila Program reorganizacije EPS-a. Novi Nadzorni odbor EPS-a usvojio je novi Statut i osnivačka akta privrednih društava, koji su usklađeni sa novim sistemom upravljanja predviđenim u Programu reorganizacije. Nažalost, u maju su se desile katastrofalne poplave, kada su potopljeni kolubarski kopovi i naneta velika šteta celom sistemu, od proizvodnje do distribucije. Ali, ni tu nije bio kraj: julsko nevreme nanelo je štetu kopu „Drmno“ u Kostolcu, a septembarske poplave u Kladovu stavile su na iskušenje hidroelektrane i distribuciju u tom kraju. Nedavni led i olujni vetar u istočnoj Srbiji, kakav ne pamte ni meštani ni zaposleni, okovao je i našu mrežu. Sve ove nepogode pokazale su i dokazale da „Elektroprivredu Srbije“ ne čine elektrane, kopovi, trafostanice, već sposobni i vredni ljudi. Ponosan sam na zaposlene u EPS-u, na sve koleginice i kolege koji su nadljudskim naporima uspevali da održe naš sistem stabilnim. Zahvaljujući stručnosti, znanju i velikoj sposobnosti prilagođavanja naših zaposlenih, tokom ove godine nije bilo restrikcija u Srbiji. Veliko hvala svim zaposlenima u „Elektroprivredi Srbije“ na svemu što čine svakog dana kako bi pokazali da je EPS najsigurniji privredni sistem u našoj državi. Iskreno sam ponosan na njih. Veoma je važno i što smo imali podršku Ministarstva rudarstva i energetike i Vlade Srbije, jer su EPS-u omogućili saradnju sa Svetskom bankom. Mnogo nedaća je zadesilo EPS u 2014. godini i zbog toga naši finansijski rezultati neće biti onakvi kakve smo planirali krajem 2013. godine. Umesto da 2014. bude i po finansijskim rezultatima bolja od rekordne 2013. godine, posledice poplava veoma negativno su uticale na poslovanje u ovoj godini, a odraziće se i na rezultate u narednoj.
Šta nas čeka u 2015. godini?
– Prioritet je kompletno osposobljavanje proizvodnje u Rudarskom basenu „Kolubara“. Već početkom januara trebalo bi da dobijemo dodatnih 10.000 tona uglja dnevno sa kopa „Tamnava – Zapadno polje“, a ispumpavanje iz ovog kopa treba da bude završeno do kraja februara. Kompletno osposobljavanje svih sistema i vraćanje proizvodnje na nivo pre poplava na kopu „Tamnava – Zapad“ očekujemo sredinom 2015. godine. Povećanje proizvodnje uglja u „Kolubari“ imaće direktan pozitivan uticaj na rast industrijske proizvodnje u Srbiji. To je za nas zadatak koji nam je država postavila.
Najavili ste početak procesa korporativizacije, šta se dešava na tom polju?
– Proces korporativizacije je naš drugi zadatak. Ka ovom cilju ostala su još samo dva koraka, a to je da Vlada Srbije da saglasnost na novi Statut EPS-a i osnivačka akta privrednih društava i da se imenuje odbor izvršnih direktora u skladu sa Statutom. Posle ta dva koraka i oficijalno ulazimo u proces korporativizacije. Kada se ispune ova dva preduslova, otići ću u svako privredno društvo da svima objasnim šta znači taj famozni proces korporativizacije. Nema tajni. Odgovoriću na sva pitanja.
Šta ćete reći zaposlenima, zašto treba sprovesti korporativizaciju?
– U Programu reorganizacije EPS-a određeno je da do 1. jula 2015. godine treba uraditi statusnu promenu. Tako će sva proizvodna privredna društva postati ogranci u okviru JP EPS, a sve distribucije pripojiće se jednoj i imaćemo jednog operatora distributivnog sistema. „EPS Snabdevanje“ ostaje kao zasebna firma–ćerka. Do jula 2016. godine EPS bi trebalo da postane akcionarsko društvo.
Šta će se zaista desiti tog 1. jula 2015?
– Koporativizacija je proces. I ne očekujte da se nešto desi preko noći. Ni 1. januara, ni jula neće se desiti ništa epohalno. To su formalne promene, a suštinske promene nas čekaju tokom narednih tri do pet godina. Zaposleni treba da znaju da neće odjednom doći do promena organizacionih šema. To je proces i svi će blagovremeno biti obavešteni o izmenama. I naravno, za sve promene biće konsultovan sindikat. Od sindikata očekujemo podršku, jer svi imamo isti cilj: da EPS bude što bolji, organizovaniji, da posluje što efikasnije i profitabilnije.
Zašto su uopšte te promene neophodne?
– Svet oko nas se promenio. I kao da smo odjednom postali svesni toga. EPS je poslednja elektroprivreda u Evropi organizovana kao javno preduzeće. Nigde ne postoji ovakva organizacija. Još pre 10 godina „Elektroprivreda Republike Srpske“ je prešla u akcionarsko društvo. S promenama proces rada neće biti ugrožen. To je sigurno. Ali, moramo biti svesni da se ne ide na sistematski pregled zbog lekara, nego zbog sebe. Korporativizacija je ono što moramo da uradimo za svoje dobro. Ne rasparčavamo EPS, naprotiv, pravimo jedan veliki sistem kakav zaslužuju svi građani Srbije. Veoma je važno da za to imamo podršku sindikata. I cena električne energije rapidno pada. Pre šest godina megavat-sat je bio od 80 do 90 evra, a sada je 30 evra. EMS uskoro otvara berzu i još više ćemo biti izloženi pritisku cene i konkurenciji. Evropska unija sve više nameće obnovljive izvore i nalaže potiskivanje rudarskog i termosektora, a to košta. Zbog svega toga EPS mora da bude efikasniji i profitabilniji. Ako se EPS ne promeni, završiće kao i svaka druga gubitaška firma. Korporativizacija i sve ove promene ne rade se zbog nekog Obradovića ili Međunarodnog monetarnog fonda ili Svetske banke, već radi nas samih. Dakle, ceo proces je niz promena i ništa se neće desiti preko noći.
MMF je uzeo EPS kao primer nad kojim će nadgledati proces reformi javnog sektora u Srbiji. Koliko je to dobro za EPS?
– EPS je dobio tu čast da bude predvodnik promena u javnom sektoru Srbije. Na svom primeru treba da pokažemo kako od neefikasnog JP može da postane efikasno akcionarsko društvo i uspešna korporacija spremna da odgovori potrebama tržišta i izazovima konkurencije. Uveren sam da će, ako sprovedemo sve promene, to biti dobro i za nas i za državu Srbiju. Vlada Srbije dobiće dodatni kredibilitet kod MMF-a i Svetske banke za podršku u nastavku reformi ekonomije.
Od 1. januara sledi i otvaranje tržišta za domaćinstva i male kupce. Da li je EPS spreman za totalnu izloženost konkurenciji?
– Dolazi na red i ta treća faza, kada nam više niko ne garantuje nijednog kupca. Sada svaki građanin, svako domaćinstvo može da promeni snabdevača. EPS je spreman i za poslednji čin otvaranja tržišta. Za nas je to izazov, kao što su bila i prva dva talasa u kojima smo uspeli da se pokažemo kao konkurentan igrač spreman na poslovanje u tržišnim uslovima. Čekamo i na usvajanje novog zakona o energetici, koji predviđa obavezu izlaska na tržište malih kupaca koji godišnje potroše više od 30.000 kilovat-sati.
Izvor; KWH