Na 32 savetovanju CIGRE Srbija 2015. stručnim radom „Korišćenje aplikacije IAP (Intelligent Alarm Processor) u NDC-u“, ispred JP Elektromreža Srbije, predstavila se grupa autora: Marko Bešić, Duško Aničić, Dragan Rakić i Miroslav Novaković. U radu je opisana aplikacija IAP koja je deo Alstom SCADA EMS sistema, kao i njena implementacija u Nacionalni dispečerski centar (NDC) JP Elektromreža Srbije.
Autori objašnjavaju da se u slučaju velikog poremećaja u elektro energetskom sistemu, u vremenskom intervalu od nekoliko sekundi, generiše preko hiljadu alarma. Na osnovu toga, kako naglašavaju, veoma je teško da dispečer, u kratkom vremenskom roku, sagleda šta se dogodilo u sistemu, odnosno šta je uzrok događaja i da na osnovu toga sprovede određene operativne aktivnosti u cilju brzog saniranja ili sprečavanju daljeg širenja poremećaja.
Operativno upravljanje je posao u realnom vremenu, vreme je veoma bitan faktor, tako da je tačna i pravovremena informacija o uzroku nekog događaja izuzetno važna, nekada i presudna – ističe se u radu.
Stoga je, naglašava se, glavni zadatak IAP-a da dijagnostikuje događaje u prenosnom sistemu u realnom vremenu dajući tačnu, pravovremenu i sažetu informaciju o uzroku i stanju u sistemu koji je uslovio generisanje alarma. Takođe, njegova uloga je da redukuje broj alarma koji se prikazuju operatoru sistema (dispečeru), potiskujući nebitne alarme, menjajući grupu alarma sa jednim sintetičkim alarmom.
Princip dijagnostike i analize događaja je zapravo princip prepoznavanja predefinisanih šablona, kaže se u radu. IAP modeluje šablone u formatu hronika. Hronika predstavlja generički scenario o normalnim ili abnormalnim promenama u posmatranom sistemu. Ona je predstavljena kao baza događaja i vremenskih uslova između tih događaja, u vezi sa dijagnostičkim porukama zavisnih od topoloških uslova.
U radu se navodi da je više ključnih prednosti ove metode. Na prvom mestu transparentnost, jer IAP ne koristi heuristički algoritam, tako da je lako razumeti logiku dijagnostike događaja. Događaj u realnom vremenu se trenutno indentifikuje upoređivanjem sa definisanim hronikama za svaku vrstu kvara. Još jedna od prednosti je svakako brzina, jer predprocesiranje modela u hronikama, omogućava optimizaciju strukture podataka, dok algoritam prepoznavanja hronike omogućava praćenje važnog toka događaja.
Autori smatraju da je i prilagodljivost velika prednost. Naime, format hronike je prilagođen modelovanju kompleksnog scenarija, stavljanja u vezu uzajamno povezanih događaja i topoloških ograničenja.
Posebno je značajna baza podataka koju IAP ima, jer se datoteka sa hronikama automatski generiše od strane „IAP offline“ aplikacije. Faktički, ova aplikacija kreira datoteku hronika sa osnovnim osobinama sistema.
Kao poslednja, ali veoma bitna prednost upotrebe IAP-a jeste proširivost, jer korisnik aplikacije može da modeluje događaje sa svojim metodama i uslovima. Dodatne hronike mogu da se prave ručno, putem dostupnih alata, ili modifikovanjem koda „IAP offline“ aplikacije. Istraživanje je pokazalo i da su dijagnostika kvara, redukcija broja alarma i filtriranje alarma osnovne funkcionalnosti IAP-a.
Da bi se bolje videle beneficije IAP-a u odnosu na osnovni prikaz alarm aplikacije, autori su istakli da su za potrebe ovog rada izvršene stimulacije određenih situacija na Dispečer trening stimulatoru (DTS).
Kako korektan rad SCADA-e generalno, pa tako i IAP-a, u mnogome zavisi od signala koji dolaze sa terena, veliki trud se ulaže na filtriranju i ispitivanju validnosti signala. Sve ovo se radi, ističu autori, u saradnji sa službama zaduženim za dovođenje signala SCADA EMS sistem u NDC. Tokom implementacije u ovaj sistem, IAP je dao dobre rezultate. Dobilo se na brzini prilikom saniranja poremećaja kao i boljem sagledavanju dešavanja u sistemu u realnom vremenu.
Baza znanja se konstantno povećava, radi se filtriranje signala sa terena i kako autori stručnog rada očekuju, u skorijoj budućnosti IAP prikaz alarm aplikacija će zameniti standardnu prikaz.