Uvek „privlačan“ za nove tehnologije
Blok A3 proizveo je više od 60 milijardi kilovat-časova električne energije. Najstariji je tristamegavatni blok, koji je osposobljen za novih 150.000 sati rada
Blok A3 u TE „Nikola Tesla A“ u Obrenovcu navršio je 40 godina od prve sinhronizacije na elektromrežu 10. septembra 1976. Tokom tog perioda proizveo je 60,23 milijarde kilovat-sati električne energije. Za četiri decenije rada „trojka“ TENT A na mreži je provela 242.843 sata.
Izgradnja bloka trajala je tri godine i to je bilo prvo termoenergetsko postrojenje u Srbiji snage veće od 300 megavata, savremeno koncipirano i opremljeno.
– U ovaj blok je ugrađen membranski kotao „benson”, mnogo efikasniji od kotlova prethodnih generacija, turbina CEM (Francuska) po licenci BBC (Švajcarska) sa savremenim obilaznim vodom visokog i niskog pritiska. Prvi je na ovim prostorima imao generator CEM po licenci BBC sa prekidačima na generatorskom naponu, čime su povećane pouzdanost i elastičnost postrojenja. Oprema za merenje, upravljanje i regulaciju je takođe bila savremena i pouzdana. Treba istaći programabilni uređaj za vođenje turbine i pomoćnih uređaja TA (turbomat), najbolji analogni turbinski regulator (turbotrol), statičke zaštite generatora – kaže Ljubiša Mihailović, direktor za proizvodnju u TENT A.
Prvobitno je bilo planirano da sva termopostrojenja na TENT A budu iste snage, od po 210 megavata, ali to se, međutim, nije i ostvarilo.
– Na osnovu sagledavanja aktuelnih dešavanja u oblasti energetike, ali i narastajućih potreba za električnom energijom, tadašnje rukovodstvo elektrane je, zajedno sa nadležnima u elektroprivredi, ipak ocenilo da je bolje preći na izgradnju tristamegavatnih blokova – priča danas Toma Pavlović, penzioner od 1995. godine, koji je u to vreme bio glavni tehnolog za automatiku ove termoelektrane, zadužen za turbinski deo.
Sa blokom A3 pokrenuta je nova i najproduktivnija faza u razvoju termoenergetike u Srbiji.
– Po modelu i uzoru na A3 izgrađena su još tri bloka na TENT A sa identičnom snagom od 308 megavata, a potom je usledila izgradnja i puštanje u rad još dva bloka na TENT B od po 620 megavata. U nepunih 10 godina samo u TENT-u je pušteno u rad šest novih blokova snage 2.472 megavata. Malo ko se u svetu tada mogao pohvaliti takvim razvojem u energetici – ističe Goran Lukić, direktor za proizvodnju energije ogranka TENT.
Tri godine gradnje
U izgradnji bloka A3 je učestvovalo mnogo firmi, ali je glavni izvođač radova bio „Termoelektro“ iz Beograda kada su u pitanju bila mašinska montaža kotlovskog i turbinskog postrojenja, svih pomoćnih postrojenja, kao i automatike.
– Oprema je montirana alatima i opremom iz tog vremena, što je bilo mnogo teže nego sada. Noseća kotlovska konstrukcija je, na primer, podignuta na poseban način montažom, tzv. igle u centru kotla. Reč je o konstrukciji koju je projektovao jedan od inženjera iz „Termoelektra“, a koja se dizala u centru kotla i, samim tim, za sobom podizala i noseće stubove kotlovske konstrukcije. Bio je to jedinstven poduhvat, a istovremeno i najbolje rešenje – objasnio nam je Mihailo Nikolić, nekadašnji direktor TENT A i v. d. direktora ogranka TENT.
Nikolić je odskora penzioner koji je u vreme gradnje nosio „dres“ „Termoelektra“ i kao mašinski tehničar vodio poslove montaže turbinskog postrojenja. Kasnije je prešao u redove TENT-a, gde je, uz rad, završio Višu mašinsku školu.
Za Tomu Pavlovića najimpresivnija operacija je bila podizanje generatora na visinu od devet metara.
– Sećam se da smo svi pomno pratili dizanje kućišta generatora. Mislim da je bilo teško 300 tona, što postojeći kranovi, nosivosti od po 80 tona, nisu mogli da podignu. Tada je osmišljen specijalan metod koji se ogledao u tome da se, čim se teret malo odigne od tla, nešto postavi ispod njega kao podloga, onda se opet, malo po malo, podiže i tako do samog kraja. Montaža kućišta generatora je trajala mesec i po dana, a mi smo svi to stalno obilazili i posmatrali – kaže Pavlović.
Obuke i stručni kadrovi
Kada je reč o pristupu i primeni novih tehnologija i novih sistema upravljanja, ona je u mnogo čemu bila avangardna u odnosu na potonje blokove TENT. Na A3 je prvi put došlo i do susreta različitih tehnologija. To je u periodu kretanja i probnog rada bloka stvaralo mnoge probleme, ali međutim, zahvaljujući timu stručnjaka iz same termoelektrane, kasnije su uspešno koegzistirale u radu ovog postrojenja.
Do susreta sa novim sistemom upravljanja došlo je i 2003, kada je, zahvaljujući sredstvima Evropske delegacije, uz deo sredstava EPS-a, urađena preko potrebna rehabilitacija ovog bloka koji je u prethodnom periodu bio toliko eksploatisan da više nije mogao pouzdano da radi.
Tada je zamenjen veliki deo cevnog sistema kotla i parovoda, obavljen kapitalni remont turboagregata i uveden, u to vreme, najmoderniji sistem upravljanja. Uprkos činjenici da je projekat ugovoren po sistemu „ključ u ruke“, što znači da su strani partneri imali obavezu da urade kompletnu rehabilitaciju bloka, nisu uspeli da na kraju postrojenje i puste u rad.
– Tadašnje rukovodstvo TENT sa Boškom Buhom na čelu uspelo je da formira tim od grupe inženjera, u kojoj sam i ja bio, i uključi nas u ovaj projekat. Iako smo prvi put došli u dodir sa novim sistemom upravljanja, uspeli smo da pokrenemo blok. Tada je faktički rođen jedan tim mladih inženjera, naknadno popunjavan i obučavan, koji je uradio sve kasnije rehabilitacije blokova na TENT-u – naglašava Nikolić.
Rehabilitacijom bloka A3 2003. godine omogućen je pouzdan rad ovog bloka u narednih deset godina. Ipak, ostalo je još dosta toga da se uradi na njegovom „podmlađivanju“. To je kasnije i učinjeno u okviru realizacije projekta revitalizacije i modernizacije bloka A3, koji je uspešno završen početkom februara 2015. godine. Time je povećana snaga bloka na 328,4 megavata, produžen mu je radni vek za novih 150.000 sati rada i povećana energetska efikasnost. Stvoreni su, takođe, uslovi za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu, smanjenje emisije praškastih materija iz dimnog gasa na ispod 50 miligrama po kubnom metru i redukcije azotnih oksida na ispod 200 miligrama po kubnom metru.
– Ovako osavremenjen, blok TENT A3 će u narednim godinama biti pouzdan i stabilan izvor električne energije u proizvodnom sistemu JP EPS – ocenio je Goran Lukić povodom četiri decenije uspešnog rada „trojke“.
Brojke
60,23 milijarde kilovat-sati proizveo je blok A3
242.843 sata na mreži proveo blok A3
2,03 milijarde kilovat-sati najveća je godišnja proizvodnja 1985. godine
Rekord
Najduži rad na mreži A3 je ostvario 2011. godine sa 7.778 radnih časova. Time je oboren rekord iz 1981. godine, kada je na mreži bio 7.705 sati. Najveću mesečnu proizvodnju ostvario je u martu 2011, kada je proizveo 207 miliona kilovat-sati.
Šala
Izgradnja, montaža i puštanje u rad „trojke“ izazvala je tada veliku pažnju javnosti, a tim povodom je organizovana i velika proslava kojoj su prisustvovali i predstavnici državnog vrha zemlje.
– Među nama je bio i Ivan Mirović, poslovođa automatičara, veoma duhovit čovek, koji je u momentu puštanja bloka u rad smislio telegram za kolege u „Đerdapu“, koji je glasio ovako: „Pustite Dunav da teče svojim tokom, krenuli smo sa trećim blokom“ – seća se Toma Pavlović.
Izvor; EPS Energija