Neophodno je nastaviti i proces korporativizacije. U drugoj fazi reorganizacije jasnije se vide pojedini propusti koji su napravljeni i već se radi na ispravljanju grešaka
U „Elektroprivredi Srbije“ rade vredni, stručni i sposobni ljudi koji brinu da cela Srbija ima energiju i za mene je važan svaki čovek koji radi u najvećem energetskom sistemu u Srbiji, kaže u razgovoru za „EPS Energiju“ Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“.
On ističe da je EPS jedno od najvažnijih javnih preduzeća u Srbiji, ali da javnost treba da zna da EPS od 2000. godine nije uzeo ni dinar iz državnog budžeta. EPS živi od sopstvenih prihoda, od prodaje sopstvenog proizvoda – električne energije. Za sve rezultate, kako je objasnio Grčić, zaslužni su zaposleni u EPS-u.
– Bez njih ne bi bilo impresivnih rezultata EPS-a. Teško bismo bez predanosti zaposlenih uspeli da u rekordnom roku ispumpamo vodu iz poplavljenih kopova i vratimo proizvodnju u „Kolubari“ na nivo pre katastrofe. Time smo uštedeli 6,5 milijardi dinara. Zaposleni u EPS-u su uvek na visini zadatka, iako javnost često nije na njihovoj strani. Niko ne može da razume koliko je težak posao dok ne ode na minus 20 stepeni Celzijusa na kolubarski kop ili na plus 40 stepeni u vrelo termopostrojenje. Naši monteri rade i popravljaju mrežu u svim vremenskim uslovima – rekao je v. d. direktora EPS-a. – Zahvalnost dugujem i građanima, koji poštuju to da struja mora da se plati, kao i svaki drugi proizvod. Vladi Srbije i premijeru Aleksandru Vučiću dugujem zahvalnost na poverenju koje su mi ukazali kada su me imenovali da vodim jednu od najznačajnijih kompanija u Srbiji. Vlada Srbije mi je dala mandat da sa svojim timom nastavim započete reforme i obezbedim stabilnu proizvodnju energije. Pred EPS-om je mnogo izazova u funkcionisanju i neophodno je da se njime upravlja sa punom pažnjom i velikom posvećenošću.
Šta je vaš prvi prioritet na mestu v. d. direktora EPS-a?
Moj zadatak i obaveza je da obezbedim kontinuiran proces proizvodnje kako u rudarskom tako u termo i hidro sektoru, pa nadalje i u distribuciji. I dok sam bio na čelu Rudarskog basena „Kolubara“, nastojao sam da poboljšamo mere bezbednosti i zdravlja na radu. Neophodno je nastaviti i proces korporativizacije, koji je započeo prethodni direktor uz smernice Vlade Srbije.
Kako će se odvijati dalja reorganizacija pod vašim vođstvom?
Krenuli smo u ozbiljne promene u EPS-u, naravno, uz podršku Vlade Srbije. Restrukturiranje nije proces koji traje jedan dan ili jedan mesec. To je proces koji će trajati duži period i koji treba da donese korist kako EPS-u tako i Srbiji i građanima. Nastavljamo da sprovodimo odluke i smernice Vlade Srbije, ali i MMF-a u tom pravcu, jer je ova vlada prva koja ima političku volju da reorganizuje ogroman sistem kao što je EPS. U prethodnom periodu je urađeno mnogo toga, neke projekte sam uvek podržavao i pomagao. Ipak, sa nekim viđenjima se ne slažem i to ćemo u narednom periodu promeniti.
Sa kojim viđenjima?
U drugoj fazi reorganizacije jasnije se vide pojedini propusti koji su napravljeni i već se radi na ispravljanju grešaka. Na čelu EPS-a sam od polovine marta i potrebno mi je još malo vremena da sagledam sve probleme u sistemu. Već se u velikoj meri radi na otklanjaju preklapanja u organizaciji održavanja u ODS i tehničkim centrima. Vrlo brzo ćemo imati predloge za promene. Suviše novca je izdvajano za konsultante, menjamo sada taj plan. U nekim projektima oni jesu neophodni, to od nas zahtevaju i međunarodni kreditori. Ipak, za neke sam siguran da naši zaposleni mogu da iznesu sami, možda čak i bolje, jer su u potpunosti u tematici. Deo novca biće namenjen za poboljšanje uslova rada i nabavku opreme za bezbednost i zaštitu na radu.
I umesto dva skupocena „audija“, nabavićemo terenska vozila za prevoz radnika.
Čime će biti zamenjeni „audiji“?
Nije važno u čemu će se voziti direktori. U “Kolubari” smo prošle godine nekoliko „oktavija“ zamenili „gazovima“ koji su neophodni za kopove. Uštedu od prodaje automobila ćemo iskoristiti i za obnovu terenskog voznog parka, jer su veoma važni bezbednost i uslovi rada naših ekipa na terenu. Kada sam došao na čelo „Kolubare“, čak 327 vozila je bilo dato na korišćenje radnicima 24 sata, pa smo imali automobile EPS-a na svadbama i drugim svečanostima. Uspeli smo da taj broj smanjimo na 40 vozila. Sve ovo je samo deo plana za racionalizaciju voznog parka koji nameravamo da sprovedemo do januara 2018. godine. On podrazumeva smanjenje broja vozila za 1.000, čime ćemo uštedeti oko 300 miliona dinara, i to uz nabavku novih vozila, pre svega za potrebe radnika na terenu. Samo u prvoj godini sprovođenja tog plana uštedećemo 75 miliona dinara, što sve samo potvrđuje da je EPS na jasnom putu reorganizacije koji je trasirala Vlada i da tu nema odstupanja. Uskoro ćemo prodati prvih sto automobila, od „audija“ do „juga“… Prioritet su nam bolji uslovi za naše kupce i naše zaposlene. Sve uštede biće iskorišćene za te namene.
Gde vidite uštede u EPS-u?
Ključne uštede su u centralizovanim nabavkama i u poslovnim procesima, kao što je smanjenje netehničkih gubitaka u distribuciji (ODS). Oslonićemo se na naš kadar, koji ima i potencijala i znanja. Deo para koji uštedimo potrošićemo za nabavku opreme za bezbednost zaposlenih. Značajne uštede su u centralizovanim nabavkama – za četiri meseca 1,5 milijardi dinara.
Kako se izboriti s krađom struje?
Nedavno smo oformili timove koji rade funkcionalno, a ne u teritorijalno organizovanom sistemu. Timovi rade na kompletnoj teritoriji Srbije i menjaju lokacije na kojima rade da bi se smanjio lokalni uticaj. Svako sprečavanje neovlašćene potrošnje električne energije donosi pozitivne efekte, jer se onda ta energija proda na tržištu. Jedan od najvažnijih ciljeva je i povećanje naplate i po tom osnovu planirano je povećanje prihoda EPS-a za oko četiri milijarde dinara u 2016. godini. Boljim rezultatima doprineće i investicije u revitalizaciju i optimizaciju rada blokova. Potrebna nam je i veća tehnološka disciplina i to će se postići kroz ujednačen kvalitet uglja i smanjenu potrošnju mazuta u termoelektranama. Uspehu EPS-a najviše može da doprinese unapređenje energetske efikasnosti i započinjanje investicionih projekata.
Prethodni direktor je govorio da će prepoloviti broj direktora u EPS-u. Koliko ih ima sada? Da li ćete vi da smanjite njihov broj?
Promene u organizaciji deo su sveobuhvatnog procesa restrukturiranja. Nije toliki problem broj nekih direktora, već je najveći izazov sačuvati EPS u tržišnim okolnostima. Sistematizacija radnih mesta bi trebalo da bude završena do kraja maja. U EPS postoji prostor za smanjenje broja direktora, ali to nije najbitnije. Nedostaje kadar u proizvodnji jer je znatan broj radnika otišao u penziju, a zapošljavanja nije bilo. Plan je da posle reformi EPS bude profitabilna i efikasna kompanija.
Kakvi su rezultati poslovanja?
EPS je prošlu godinu završio sa profitom od 2,5 milijardi dinara, a bio je planiran gubitak od 21,5 milijardi dinara. Cilj novog rukovodstva je da nastavi pozitivno poslovanje, ali i restrukturiranje kompanije. Rezultati su već sada vidljivi jer su za prvi kvartal ove godine poslovni rezultati bolji nego u isto vreme prošle godine. EPS je prošle godine kroz poreze, doprinose i takse u budžet Srbije uplatio 65 milijardi dinara.
MMF zahteva odlazak 1.000 ljudi iz EPS-a. Šta je sa tim zahtevom?
EPS će poštovati sve odluke Vlade Srbije, koja je vlasnik EPS-a. Lično sam zagovornik toga da krenemo sa dobrovoljnim odlaskom pre nego sa tehnološkim viškovima. Razgovor je neophodan, a čini mi se da toga u prethodnom periodu nije bilo. Ako dođe do odlazaka, biće to uz stimulativne otpremnine, ali na iznos od 1.000 evra po godini staža ne bi trebalo računati. On je nerealan. Imamo smernice od MMF-a za odlazak 1.000 ljudi, ali i oni su pokazali da imaju razumevanja. Prvo ćemo završiti sistematizaciju, a zatim ćemo početi razgovore sa sindikatima i predstavnicima Vlade u vezi sa izmenom kolektivnog ugovora.