Javna preduzeća su u budžet, po osnovu dividendi i dobiti, uplatila 21,71 milijardu dinara, što je tri puta više nego što je ministar finansija Dušan Vujović planirao prilikom krojenja državne kase za 2016.
Ako je budžet u odličnom, a javna preduzeća u očajnom stanju, zašto je onda tolika povika na ove kompanije da što veći deo svoje dobiti uplate u državnu kasu?
Samo na primeru jednog preduzeća – „Elektroprivrede Srbije”, koje je prošle godine u budžet uplatilo tri milijarde dinara, može da se vidi koliko blagotvorna novčana injekcija za državnu blagajnu istovremeno može da znači i finansijsko iscrpljivanje za bilanse ovog preduzeća.
Sve je počelo na jednoj od burnih sednica vlade sredinom septembra 2014. godine, kojoj je prisustvovalo tridesetak direktora javnih preduzeća.
Premijer Aleksandar Vučić, koji danas kritikuje EPS i ističe da nam ove godine jedino ta kompanija pravi problem kada je o privrednom rastu reč, previđa da je u to vreme oštro kritikovao rukovodioce javnih preduzeća, zbog toga što nedovoljno pune državni budžet.
Posle te dramatične sednice, nekoliko tabloida, pozivajući se na nezvanične izvore, prenelo je gotovo identične detalje o tome kako je premijer direktorima državnih firmi „očitao bukvicu”. Vučić im je oštro poručio da „prestanu da pune džepove mafijaša i da počnu da pune državni budžet”.
„Kurir” je, na primer, tada objavio da je Vučić najviše zamerki imao na rad Aleksandra Obradovića, bivšeg čelnika EPS-a, kome je poručio da „zna da mu je najlakše da uvozi struju, umesto da se potrudi da do toga ne dođe”.
Od tog vremena do danas, predsednik vlade je nekoliko puta ponovio da od kompanija u državnom vlasništvu, od kojih su mnoge i monopolisti na tržištu, očekuje da deo dobiti sada vrate u državnu kasu. I javna preduzeća su poslednjih nekoliko godina to, zaista obilato i činila.
Samo u toku prošle godine, prema računici Fiskalnog saveta, firme u državnom vlasništvu su u budžet, po osnovu dividende i dobiti, uplatile ukupno 21,71 milijardu dinara.
To je skoro tri puta više nego što je ministar finansija Dušan Vujović planirao prilikom krojenja državne kase. Zakonom o budžetu za 2016. planirano je da uplate od javnih preduzeća budu osam milijardi dinara. Samo zahvaljujući uplati jedne kompanija u državnom vlasništvu, a reč je o „Telekomu Srbija”, Vujović je prebacio godišnji plan. Ova firma je prošle godine budžetu uplatila 8,9 milijardi dinara.
Za ovu godinu, ministar Vujović ima još ambiciozniji plan od prošlogodišnjeg. Prihode od javnih preduzeća planirao je na nivou od 15,5 milijardi dinara.
Međutim, Fiskalni savet upozorava da je „šteta koja bi mogla da nastane zbog nedovoljnog investiranja mnogo veća od kratkoročne koristi koju država ostvaruje zahvaljujući uplatama njihove dobiti u budžet”. U prevodu, državni budžet tako državnim firmama „jede” rast.
Jednim delom i zbog nedovoljnog ulaganja, proizvodnja u sektoru električne energije u februaru, u odnosu na isti mesec prošle godine, pala je za 9,8 odsto. Zbog pada proizvodnje u prvom tromesečju, EPS je morao da uvozi struju, a „prekogranične kilovate” platio je čak 42 miliona evra.
Mnogi ekonomisti sada EPS vide kao prepreku za dinamični rast srpske privrede.
Tako smo došli u gotovo paradoksalnu situaciju: EPS je istovremeno, zbog lošeg poslovanja, nagazna mina za budžet, a zbog toga što novac umesto za investicije transferiše u državnu kasu, energetskom sistemu Srbije sve češće „pucaju osigurači”. Tako i EPS Srbiji „jede” privredni rast i državni budžet „nagriza” bilanse EPS-a.
– To je statistička igra u kojoj nema čiste računice – ocenjuje Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta. – Država, s jedne strane, garantuje kredite javnih preduzeća i često preuzima njihove obaveze, a istovremeno države firme u blagajnu transferišu dobar deo svoje dobiti i time ostaju bez neophodnog novca za ulaganje. To je sistem presipanja iz šupljeg u prazno. Zato su javna preduzeća tamna rupa srpske ekonomije – zaključuje Savić.
Naravno, niko ne spori zakonski osnov po kom država, kao vlasnik, ima prava da od ovih kompanija uzima deo dobiti. Uostalom, po Zakonu o javnim preduzećima kompanije, čiji je osnivač Republika Srbija, dužne su da najkasnije do 30. novembra tekuće budžetske godine uplate najmanje 50 odsto dobiti. Uplata se obavlja prema dinamici koju odredi Ministarstvo finansija. Vlada, inače, može da odluči i da nekom preduzeću ne uzme dobit, već da mu ostavi taj novac. I to u slučaju ako kompanija, uz saglasnost vlade, donese odluku da iz dobiti poveća kapital. Ili ako odluči da plus na računu ne raspoređuje, a raspoloživa likvidna sredstva upotrebi za finansiranje investicija.
Međutim, profesor Ljubodrag Savić smatra da je srpskoj vladi stalo da pokaže da ima suficit u svakom mesecu, a toj lepoj budžetskoj slici su u velikoj meri doprinosila i javna preduzeća.
– Mudra država morala je da misli i na budućnost. A rast i razvoj su nemogući bez investicija – zaključuje Savić.
Izvor; Politika