Pravilnik o modelu ugovora javnog i privatnog sektora za unapređenje efikasnosti nije usvojen ni 700 dana od usvajanja Zakona o efikasnom korišćenju energije.
Usvajanje pravilnika je u resoru ministarstva rudarstva i energetike, podsećaju iz NALED-a
Iz NALED podsećaju da je zakon dao priliku javnom sektoru da angažuje specijalizovane kompanije za pružanje energetskih usluga (tzv. ESCO kompanije) i unapredi upotrebu energije u javnoj rasveti, vodovodu, grejanju, školama, bolnicama i drugim institucijama, što je onemogućeno, jer nije donet pravilnik, ni 300 dana nakon isteka roka za njegovo usvajanje.
Bez pravilnika onemogućeno je i korišćenje sredstava Budžetskog fonda za energetsku efikasnost, pokazuje analiza NALED-a.
“ESCO kompanije svojim rešenjima mogu da obezbede uštedu energije i do 50 odsto. Prednost ovog modela javno-privatnog partnerstva je u tome što lokalna samouprava ne mora da izdvaja sredstva iz budžeta ili da se zadužuje. Investiranje i rizik padaju u izvesnoj vrednosti na privatnog partnera, jer ulaganje vraća od novca koji njegovo rešenje uštedi”, kazao je direktor ESCO kompanije San enerdži Balkan Nenad Mitošević, navodi se u saopštenju.
On je istakao da postoji veliko interesovanje ESCO kompanija za ulaganje u Srbiju, ali da bez pravilnika to nije moguće.
Resornom ministru Aleksandru Antiću 14. oktobra prošle godine su se zbog tog problema pismom obratili predstavnici Delegacije Evropske unije u Srbiji, zajedno sa ambasadorima 16 zemalja EU, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke, NALED-a i drugih poslovnih udruženja.
Iz NALED-a navode da je energetska efikasnost veoma važna zbog ispunjavanja obaveza iz pregovaračkih poglavlja o energetici i zaštiti životne sredine gde Srbija najlogore stoji.
Procenjuje se da će u narednih 10 godina biti neophodna ulaganja od 10 milijardi evra kako bi Srbija dostigla evropske ekološke standarde, a potrebno je i da se do 2020. energetsku efikasnost poveća za petinu i da 27 odsto energije koja se troši stiže iz obnovljivih izvora.
Pravilnik o ugovoru za pružanje energetskih usluga trebalo bi da propiše model na osnovu kojeg će javni i privatni partner sarađivati, koje mere za poboljšanje energetske efikasnosti će primeniti, kako će se obračunavati potrošena energija, a kako ušteda, način na koji će privatni partner obezbediti investiciju, ali i kako će naplatiti pruženu uslugu, vreme na koje se ugovor zaključuje.
Barometar propisa, jedinstvena on-line aplikacija za praćenje donošenja podzakonskih akata, u fokusu ima više od 400 propisa neophodnih za punu primenu više od 20 zakona važnih za privredu.
Navedeno je da je 179 podzakonskih akata doneto sa zakašnjenjem, a 164 nije usvojeno ni po isteku roka. Prosečno kašnjenje sa usvajanjem naraslo je na 1.040 dana.
Izvor; B92