Istočna Evropa će se u narednim mesecima suočiti sa zategnutom mrežom snabdevanja električnom energijom, i bori se da reaguje na potencijalno nepovoljne uslove, uz ograničenja u vezi sa prekograničnim protocima. Među najugroženijim zemljama su Češka, Mađarska i Poljska pise Icis Heren.
Prek granični kapacitet od Austrije do Češke, Mađarske i Slovenije je smanjen do avgusta (videti EDEM 23. maj 2016.). Faktori koji su uticali su bili tokovi održavanja i tokovi u okviru petlje. Ispadi na elektranama i ograničeni protoci iz Nemačke u Centralno –istočnu Evropu već utiču na dostupnost snabdevanja u regionu. Jaka dostupnost hidro energije na Balkanu bi mogla da posreduje kod ovakvih izazova, ali brz pad na berzi usled toplotnih talasa bi povećao rizik za snabdevanje.
Poljska je takođe identifikovana kao zemlja sa potencijalnim rizikom od nestašice u snabdevanju, u periodu između juna i avgusta, navodi se u izgledima objavljenim od strane udruženja Evropskih operatora sistema ENTSO-E.Toplotni talas bi mogao da dostigne prekoračen uvozni kapacitet uz otežanu raspoloživost konvencionalne proizvodnje, dok potrošnja raste. Kao dodatni rizik snabdevanja javljaju se tokovi u okviru petlje duž nemačke granice.
Neto izvoznik
Francuska je bila jedina velika zemlja u kojoj je zabeleženo povećanje neto prekograničnih protoka električne energije u maju. Neto izvoz dostigao je 6.2 GW/h, a mesečni rast bio je 35%. Nuklearna dostupnost je bila relativno stabilna na mesečnom nivou, dok se proizvodnja iz solarne izvora poboljšala u maju, u odnosu na april, koji je pomogao u održavanju margina jakim.
Nemačka, kao najbliži “izazivač” Francuske za glavnog neto izvoznika u Evropi, nastavila je da beleži pad mesečnih izlaznih protoka dok i snabdevanje opada. Prema podacima iz istraživanja Instituta Fraunhofer, ukupna nemačka proizvodnja, osim konvencionalnih elektrana ispod 100 MW, u maju je bila 37.1 TWh, najniža zabeležena u 2016. godini. Uprkos tome što solarni udeo ima svoju najveću vrednost ove godine i vetar svoj najveći udeo ikada od februara, konvencionalna proizvodnja je pala na svoj najniži nivo u 2016. godini, zbog nekoliko nuklearnih ispada. Ipak margine bi trebalo da se poboljšaju u junu, kada se stanje nuklearne dostupnosti poboljšava, dok prognoze predviđaju rast proizvodnje iz obnovljivih izvora, naročito solarne energije.
Rezovi
Czech mesečne padove neto izvoza takođe održava gotovo prepolovljenim tokovima na 0.9 GW/h. Snabdevanje je i dalje pod uticajem ispada do najvećih nuklearnih elektrana u zemlji – što je trend koji će se nastaviti tokom celog leta. Jedan od novijih planiranih ispada će dostići 2.1 GW – Temelin elektrana, koja radi na oko 50% kapaciteta od 3. juna i 28. jula.
Ograničenje preko graničnog protoka iz Nemačke do Mađarske, što je trend koji se takođe očekuje da će se nastaviti i tokom leta, oslabio je neto uvoz u Mađarskoj u maju. Međutim, i dalje je ostao pritisak na mađarskim marginama, praćen ispadom od 500 MV u nuklearnoj elektrani Paks od 20. maja, koji će trajati do 18. juna, što može da dovede do povećanja protoka na drugom mestu.
U međuvremenu, smanjenje kapaciteta preko italijanskih granica pomogao je da se uvoz smanji, dok je protok energije iz Holandije u Veliku Britaniju otežan sredinom maja, kada je ispad na interkonektoru-1 GW BritNed, koji povezuje dve zemlje, značajno smanjio kapacitet za tri dana.