Srbija je revidirala Osnovne parametre Plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028. godine, sa projekcijama koje sežu do 2030. godine. Ovaj dokument definiše prioritetne projekte u sektoru energetike. Izvorni plan usvojen je sredinom 2023. godine na predlog Ministarstva rudarstva i energetike.
U novoj verziji plana, izgradnja vetroparkova ukupnog kapaciteta od 1 GW više nije među prioritetnim projektima. Prethodno je bilo planirano da se ovaj projekat realizuje uz strateškog partnera, slično kao i projekat solarnih elektrana od 1 GW koji trenutno razvija državno preduzeće Elektroprivreda Srbije (EPS).
Plan razvoja predstavlja osnov za sprovođenje Strategije razvoja energetike Srbije i Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). Investicioni ciklus za naredni strateški period čini okosnicu strategije i osnove za dalje procene i projekcije ciljanog energetskog miksa do 2030. i 2050. godine. Plan je usklađen sa međunarodnim obavezama Srbije u procesu pristupanja Evropskoj uniji, kao i sa obavezama unutar Energetske zajednice. Dokument obuhvata projekte u šest sektora: proizvodnja električne energije, prenosna mreža, distributivna mreža, prirodni gas, nafta i naftni derivati, kao i energetska efikasnost. Projekti su rangirani unutar svakog sektora po prioritetu.
Najznačajnija promena u oblasti obnovljivih izvora energije je uklanjanje vetroparkova od 1 GW sa liste prioritetnih projekata. Ukupni kapacitet za vetroenergiju je smanjen na do 500 MW. Projekat solarnih elektrana od 1 GW i vetropark Kostolac ostali su među četiri najvažnija projekta, dok su novopristigli projekti fotonaponskih elektrana Morava i Kolubara. Solarni park Klenovnik uklonjen je sa liste.
Prema dokumentu, navedeni projekti su najnapredniji i najrealniji. Ukupan broj projekata za proizvodnju električne energije u EPS-u smanjen je na 41, što je 20 manje nego u originalnom planu. Autori su objasnili da je broj projekata u oblasti obnovljivih izvora manji, ali realniji i bolje optimizovan. Ukupni portfelj EPS-a u svim oblastima zahteva značajna finansijska sredstva i zaduživanja, pa nije realno istovremeno realizovati veći broj skupih projekata koji se ne mogu finansijski ili fizički sprovesti u razumnom roku.
Takođe je uzeto u obzir da mnogi privatni projekti, pre svega vetroparkovi, napreduju kroz sistem aukcija, zbog čega se fokus EPS-a prvenstveno odnosi na solarne elektrane, kako bi se ostvario balans između vetro i solarnih kapaciteta u sistemu. Projekat vetroparka sa strateškim partnerom ostaje rezervna opcija, ukoliko se u budućnosti pokaže potreba za dodatnim kapacitetima.