Dragan Ugričić, pomoćnik ministra privrede saopštio je danas poslanicima na skupštinskom Odboru za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku da su pregovori oko privatizacije RTB Bor intenzivirani i da za najveći srpski rudnik “postoji ozbiljno interesovanje”.
Prema Ugričićevim rečima u obzir dolaze sva rešenja.
“U obzir dolazi prodaja dela preduzeća ili dolazak strateškog partnera, u zavisnosti od njihovih interesa i od onoga što država na kraju krajeva želi, da li želi da ostane kao manjinski akcionar, većinski…”, rekao je Ugričić.
Javnosti se i dalje ne saopštava da li će pre eventualnog dolaska kineskih investitora građani morati da otplate sve dugove rudnika u koji je u poslednjih osam godina država uložila više od 300 miliona evra.
Podsetimo, pre godinu dana RTB Boru je prema planu reorganizacije država otpisala oko milijardu evra duga. Od 1, 2 milijarde evra koliki je dug bio, otpisano 90 odsto neobezbedjenih potraživanja, a preostalih 10 odsto je prema planu reorganizacije trebalo da vraća kompanija tokom osam godina.
Ugičić je danas saopštio da je u poslednjih godinu dana RTB Bor isplatio 100 miliona dolara, da je ispatio sve obaveze po tom planu, te da isplaćuje sve tekuće obaveze, uključujući obaveze za rudnu rentu i struju.
“To nije posledica genijalnog vođenja firme što je cena bakra otišla na blizu 6.000 dolara što, kaže, dozvoljava da RTB Bor izmiruje sve svoje obaveze”, objasnio je on.
Inače, više kineskih delegacija posetilo je RTB u poslednjih dva meseca.
Mediji su objavljivali da će Vlada na osnovu kineskih zahteva morati da donese odluku da RTB-u otpiše sve dugove prema javnim preduzećima, pre svega one za struju. Kinezi traže otpuštanje većeg broja zaposlenih, uz uslov da troškove socijalnog programa snosi Srbija.
Kako se rudnik bakra pretvorio u rudnik dugova
Insajder se poslovanjem RTB-a Bor bavio u serijalu Rudnik dugova još 2013. Uprkos brojim dokazima o tome da se novi investicioni ciklus u Boru, započet 2009, pretvorio u nekontrolisano trošenje sredstava, do danas za to niko nije odgovarao.
Najbolji primer nekontrolisanog trošenja je upravo gradnja Topionice koja je juče pokazana kineskim investitorima a koja je građena kreditima za koje je garantovala država.
Kako je objavljeno u Insajderu, gradnja nove Topionice uvećana je trostruko za tri i po godine godine – sa 100 na čak 300 miliona evra. Posao je dodeljen kanadskoj firmi Lavalin u direktnim pregovorima, bez tendera, a ceo posao je završen u uskom krugu ljudi.
Početkom godine mediji su objavili da je Policija je po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal počela predistragu o jednom od najvećih poslova u RTB-u poslednjih decenija – gradnji Topionice.
Ova investicija je započeta u vreme kada je ministar ekonomije bio Mlađan Dinkić, a upravo je njegovo ministarstvo odobrilo ceo posao. Dinkić je u januaru saslušan u Policiji u svojstvu građanina, a jedna od tema je bila i Topionica.
Izvor; Insajder