Elektroprivreda Srbije će ove godine uložiti oko 250 miliona evra u Rudarski basen Kolubara, a ministar energetike Aleksandar Antić je rekao danas Tanjugu da biti otvorena tri nova kopa – polje E, G i Radljevo, koji će dugoročno obezbediti stabilnu proizvodnju uglja.
Nakon što je premijer Aleksandar Vučić tokom nedavne posete RB Kolubara izjavio da će ulaganje u Kolubaru ove godine biti najveća investicija u Srbiji, Antić danas pojašnjava da je reč o ulaganju i održavanju postojeće opreme od 31 milijardu dinara koji će, uveren je, kapitalno da utiču na budućnost tog rudarskog basena.
On je dodao da će od 31 milijarde oko četiri milijarde biti namenjene eksproprijaciji zemljišta.
Kako je rekao, Kolubara mora svake godine da proizvodi više od 28 miliona tona uglja, to jest da obezbedi stabilnu proizvodnju na nivou od 28,5 do 30 miliona tona.
Antić je naveo da premijer Vučić daje veliku podršku razvoju RB Kolubara, kao i energetskog sistema u celini.
„Mi ćemo prve rudarske aktivnosti na polju E i polju G imati već tokom 2017. godine, na polju E očekujemo da ćemo već do kraja godine krenuti sa proizvodnjom uglja, u polju G sa otkrivkom, a 2018. postavljamo prvi sistem na polje Radljevo, koji je najznačajniji i najveći”, najavio je Antić.
On kazao Tanjugu da će se polje Radljevo razvijati u narednim godinama sa idejom da zameni kop Tamanva-Zapadno polje.
Ministar rudarstva i energetike je podsetio da je Kolubara veoma značajna za EPS pošto se oko 50 odsto struje u Srbiji proizvede od uglja iz Kolubare.
„Upravo zato poseban akcenat stavljamo na proizvodnju uglja i na investicije u RB Kolubara, dok je u proteklim godinama akcenat bio na termoelektranama, hiodroelektranama i njihovoj modernizaciji. Godinama se nije dovoljno ulagalo u rudarsku proizvodnju i mi smo ove godine planirali da to nadoknadimo i uložimo značajna sredstva u Kolubaru”, ponovio je Antić.
Dodao je da će za sve investicije u Kolubari biti obezbeđena sredstva iz tekućeg poslovanja EPS-a, te podsetio da EPS na današnji dan na svom računu ima oko 55 milijardi dinara i da će u investicije i redovno održavanje u Kolubari biti investirana sredstva EPS-a.
Rekao je i da se tu nalaze zalihe uglja za narednih 50 od 70 godina i da zato stalno mora da se ulaže u proširenje kopova i njihovu infrastrukturu.
Kako je naveo, trenutno su, sa postojećim kapacitetima u termoelektranama A i B u Obrenovcu i termoelektrani Kolubara, godišnje potrebe uglja između 28,5 i 29 miliona tona.
„Tako da ćemo održavati tu proizvodnju dok imamo te kapacitete. Ako povećamo proizvodne kapacitete, a već dugo se priča o različitim projektima – od termoelektrane Kolubara B, preko TENT-a B3, to će onda stvoriti i potrebu za dodatnim količinama uglja, ali o tom – potom”, poručio je Antić.
U toku su različite faze za otvaranje tri nova polja E, G i Radljevo i mora da se investira u njihovu infrastrukturu, naveo je i dodao da će biti nabavljena izuzetno vredna opremu za tri nova kopa, kao i da deo tih investicija treba da pokrije prethodno odvodnjavanje, odvodnjavanje kopova, izgradnju pogonskih stanica, transportnih sistema, nabavku bagera i odlagača za novi kop Radljevo.
Deo procesa za otvaranje tri nova kopa treba da bude i izmeštanje regulacije reke Peštan, izmeštanje i izgradnja novog regionalnog puta Vreoci – Kruševica, kao i izmeštanje Ibarske magistrale u dužini od 7,4 kilometara, napomenuo je ministar.
Antić je dodao da će sve to biti praćeno i izmeštanjem značajnih elektroenergetskih sistema poput dalekovoda pored Ibarske magistrale.
„Gradimo nove trafo stanice i sve je to izuzetno kompleksan i skup proces. U obavezi smo da raseljavamo određene delove teritorija opština Lazarevac, Ub i Lajkovac i gradimo nova urbana naselja, gde će se ti ljudi preseliti”, rekao je on.
Takođe, škola u Vreocima će biti izmeštena, a u Crnim Međama će biti izgrađena nova škola.
Na teritoriji opštine Ub biće formirano urbano naselje u mestu Murgaš, kao i naselje Kusadak na teritoriji Lazarevca sa 200 urbanih placeva, kao deo nastavka eksproprijacije u Vreocima.
Izvor; Politika