Srbija je napravila novi korak ka dugo planiranom projektu hidroelektrane Đerdap 3, nakon što je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu objavila poziv za iskazivanje interesovanja sa ciljem privlačenja međunarodnih kompanija za učešće u njegovom razvoju.
Inicijativa je osmišljena da identifikuje strateške partnere sposobne da podrže projekat kroz inženjerske usluge, finansiranje i građevinske radove. Zainteresovane kompanije imaju rok do 25. juna da dostave pisma o namerama Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije, što predstavlja prvu fazu šireg procesa izbora koji nadgleda vladina radna grupa.
Planiran u blizini Golupca na reci Dunav, HE Đerdap 3 je zamišljen kao velika pumped-storage hidroelektrana koja bi značajno unapredila fleksibilnost elektroenergetskog sistema Srbije. Projekat predviđa korišćenje viška električne energije u periodima niske potrošnje za pumpanje vode iz akumulacije Đerdap u rezervoare na višim kotama. Tokom perioda visoke potrošnje, voda bi se ispuštala kako bi se proizvodila električna energija i obezbedila balansiranje mreže i stabilnost sistema.
Sa planiranim kapacitetom od 2.400 MW, objekat bi bio među najvećim energetskim infrastrukturnim projektima u Jugoistočnoj Evropi. Koncept takođe uključuje potencijalnu integraciju dodatnih 400 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, uključujući vetar i solar. Trenutne procene vrednosti investicije iznose oko 2,6 milijardi evra, a završetak je planiran do 2038. godine.
Učešće američkih kompanija razmatra se već nekoliko godina. Interesovanje inženjerske grupe Bechtel prvi put je zabeleženo 2021. godine, nakon čega je kompanija učestvovala u tehničkim studijama tokom 2022. godine. Proces je dobio dodatni zamah nakon što su Srbija i Sjedinjene Američke Države potpisale međuvladin sporazum o energetskoj saradnji u Vašingtonu 2024. godine, koji je stupio na snagu u martu 2025. i uspostavio pravni okvir za aktuelni tenderski proces.
Uprkos strateškom značaju, projekat se suočava sa više izazova. Pregovori sa Rumunijom su i dalje u toku, jer su vlasti u Bukureštu ranije izrazile zabrinutost da bi Đerdap 3 mogao uticati na rad zajednički upravljanih hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2. Bilateralne radne grupe trenutno analiziraju potencijalne hidrološke i operativne uticaje duž Dunava.
Ekološki aspekti takođe predstavljaju važno pitanje. Stručnjaci i organizacije za zaštitu prirode upozoravaju da bi izgradnja mogla uticati na ekosisteme u okviru zaštićenog područja Nacionalnog parka Đerdap, što zahteva sveobuhvatne procene uticaja na životnu sredinu pre donošenja konačne investicione odluke.
S obzirom na obim, složenost i troškove projekta, Srbija je istovremeno prioritet dala manjem projektu hidroelektrane Bistrica kao neposrednijoj investiciji u skladištenje energije. Ipak, pokretanje procesa izbora međunarodnih partnera pokazuje da Beograd ostaje posvećen razvoju velikog dunavskog projekta kao dela dugoročne strategije energetske tranzicije.






