Prema sasvim realnom scenariju, u kome ne bi bili postavljeni novi kapaciteti za proizvodnju električne energije, koji bi zamenili povučene elektrane, za samo tri godine Rumunija će biti na ivici mogućnosti da pokrije nacionalnu potrošnju električne energije, čak i uz uvoz maksimalnim dosupnim kapacitetom, pokazuje analiza Transelektrike.
Na zahtev ANRE, Transelektrika je sprovela dodatnu analizu, kojom je kompletirana analiza održivosti Nacionalnog energetskog sistema.
Analiza je sprovedena uzimajući u obzir raspoloživost proizvodnih jedinica na bazi fosilnih goriva (tehnički status, zahtevi za zaštitu životne sredine, smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte) i mogućnost da ne budu realizovani predviđeni novi proizvodni kapaciteti, što bi imalo značajan uticaj na energetski sistem.
Analiza Transelektrike, koja je podneta ANRE i dodata planu za razvoj nacionalne prenosne mreže u periodu od 2018. do 2027. godine, pokazuje da će 2022. godine za pokrivanje nacionalne potrošnje nedostajati 1.799 MW proizvodnih kapaciteta, a 2027. godine od čak 2.512 MW.
Ove vrednosti predstavljaju gornju granicu uvoznog kapaciteta putem prekograničnih interkonekcija. U analizi se dodaje da pokrivanje značajnog dela neto domaće potrošnje iz uvoza uključuje određene rizike povezane sa potencijalnim nedostatkom regionalnih resursa u pogledu kapaciteta za proizvodnju električne energije, uzimajući u obzir godišnje bilanse zemalja u regionu, koje su, sa izuzetkom Bugarske i Češke, neto uvoznice (Mađarska, Poljska, Hrvatska, Srbija).
Iako je ovde reč o kritičnom scenariju, on je itekako moguć, s obzirom da ulaganja u nove kapacitete kasne – reaktori 3 i 4 Cernavoda neće biti realizovani do 2027. godine, kako je bilo predviđeno inicijalnim planom (prvobitno, puštanje u rad bilo je projektovano za 2023-2024. godinu), nove grupe na prirodni gasa, koje su trebale biti puštene u rad do 2022. godine, takođe kasne – u Aradu (neto raspoloživa snaga od 38 MW), Govora (3 gasne turbine ukupne neto snage oko 125 MW) i Bukurešt (tri postrojenja u kombinovanom ciklusu, sa ukupnom dostupnom neto snagom od 400 MW). Pored toga, predviđeno je povlačenje energetskih kapaciteta Energetskog kompleksa Oltenia, koji se će biti neupotrebljivi od 2022. godine, imajući u vidu potencijalne posledice kretanja cene sertifikata za CO2 na finansijsku situaciju u kompaniji.
Kao neupotrebljivi od 2022. godine procenjeni su ukupni kapaciteti kombinovane elektrane Govora (približno 180 MW), zbog finansijskih razloga, ali i zbog činjenice da elektrana zavisi od uglja koji dolazi iz EK Oltenia.
Izvor: economica.net