Na samo 50 kilometara od Beča, prema granici sa Slovačkom, vetrenjača do vetrenjače, a od njih dvostruka korist – i energetska i turistička.
Posle japanske nuklearne krize, u svetu se preispituje sigurnost nuklearki. Zatvaraju se stari reaktori i obustavlja gradnja novih. Države se sve više okreću obnovljivim izvorima energije.
Ekipa RTS-a obišla je vetroparkove u Austriji, koja je među najvećim zagovornicima čiste energije, a zainteresovana je da investira u Srbiji.
Na samo pedesetak kilometara od Beča, prema granici sa Slovačkom, vetrenjača do vetrenjače, a od njih dvostruka korist – i energetska i turistička. U naselju Bergu, vetroparkove su napravili investitori, a u Bruku meštani samodoprinosom.
“Kada smo počeli, nas 14 smo investirali u projekat i na kraju smo dobili dozvolu za izgradnju ovog vetroparka. Finansirali smo ga zajedno sa bankom”, rekao je Gotfrid Pšil, iz Enerdži parka u Bruku.
Poslovni rizik se isplatio, pa su u blizini izgradili još vetrofarmi koje su prodali. Vetrenjačama, pokrivaju, kažu, potrebe za strujom i delimično za grejanjem.
Jedna vetrenjača snage tri megavata može kompletno da snabde strujom oko 1.200 domaćinstava. U Evropi energiju vetra, za sada, najviše koriste Nemci, Španci i Danci. Investitori kažu da zemlje u svetu ubrzano planiraju projekte za gradnju novih vetroparkova.
Izvor smedia.rs