Srbija ima uglja za narednih 50-60 godina, a svet polako ostaje i bez nafte, te se tako traga za sigurnim alternativama. Stručnjaci tvrde da će Srbija, u slučaju da počne da proizvodi energiju iz vetra, nakon što namiri sopstvene potrebe imati mogućnost da proizvedenu električnu energiju prodaje drugim zemljama.
Druga mogućnost je solarna energija, odnosno energija koju sunce tokom godine emituje na metar kvadratni krova kuće u Srbiji – ona je jednaka energiji koja se dobije sagorevanjem 130 litara nafte, dok je pritom kao resurs, poput vetra, potpuno besplatna.
Očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u narednim godinama, kao i da će se njihova cena u narednih dve do pet godina u potpunosti izjednačiti sa cenom električne energije iz izvora koje danas koristimo u Srbiji.
Čak se 18 odsto ukupne svetske energije dobija iz obnovljivih izvora, dok je veći deo od toga energija koja se dobija tradicionalnim iskorišćavanjem biomase za kuvanje i grejanje – 13-18 odsto. Dodatnih tri odsto dobija se od velikih hidroelektrana, dok novi izvori energije proizvode 2,4 odsto ukupne svetske energije sa tendencijom znatnog rasta u bliskoj budućnosti jer se rezerve smanjuju, a propisana je i dozvoljena emisija štetnih gasova.
Štetni uticaj neobnovljivih izvora sve je izraženiji u poslednjih nekoliko decenija, što i jeste razlog zbog kojeg se sve više država sveta okreće obnovljivim izvorima. Nikola Tesla je još pre nekoliko decenija upozorovao da je energija ključni problem budućnosti, da su sadašnji izvori energije nepouzdani, kao i da će doći dan kada će ti izvori energije presušiti, što je već počelo da se dešava i oseća širom sveta.
Izvor Blic