Lazarevači rudnik uglja “Kolubara” posle nekoliko godina odlaganja, pre tri meseca započeo je iseljenje groblja i naselja Vreoci, kako bi se proširila stara i otvorila nova polja za kopanje uglja i snabdevanje termoelektrane “Nikola Tesla” u Obrenovcu, koja, inače, proizvodi preko 50 odsto struje u Srbiji.
“To je jedan od najurgentnijih i najsloženijih poslova koji se rade u celoj Elektroprivredi. Programskim osnovama za preseljenje naselja Vreoci, koje je republička Vlada usvojila 2007. godine, preseljenje je regulisano na najcivilizovaniji način, uz puno uvažavanje interesa meštana ovog sela. Ovaj dokument je prihvatila i mesna zajednica Vreoci”, kaže Nebojša Ćeran, generalni direktor “Kolubare”, i dodaje da je preduzeće uspelo da nadoknadi kašnjenje u poslovima eksproprijacije, sa kojima je trebalo da se započne 2008. godine.
Da li preseljenje groblja još mora da obezbeđuje policija?
– Da, ali ono što je bitno jeste da u ovom trenutku imamo ugovorni odnos sa preko 90 odsto meštana Vreoca – 200 domaćinstava je potpuno isplaćeno, a 370 je dobilo avans od 35 odsto vrednosti imovine, i oni treba da se isele do 2015. godine. Lično se ne osećam dobro što u Odboru za preseljenje groblja ne učestvuju predstavnici mesne zajednice, inače imenovani u ovo telo. Međutim, otvoreni smo za sve predloge meštana ukoliko su realni i u skladu sa zakonom. “Kolubari” ovo nije prvo preseljenje groblja. Pre nekoliko godina uspešno je preseljeno groblje u Malom Borku. Vlada Srbije je utvrđivanjem javnog interesa jasno pokazala da se ovde radi o poslu koji je od državnog značaja, a u kome su EPS i “Kolubara” samo korisnici eksproprijacije, dok sam postupak sprovode nadležni državni organi.
Koliko će da košta preseljenje, a koliko izmeštanje infrastrukture?
– Po planskim dokumentima za preseljenje naselja Vreoci potrebno je 150 do 200 miliona evra. Prošle godine smo za eksproprijaciju imanja i avanse isplatili oko 40 miliona evra. Ali, to nisu jedini troškovi. U narednih nekoliko godina neophodno je da se godišnje investira između 120 i 150 miliona evra za eksproprijaciju, kao i infrastrukturu, jer mora da se izmesti deo korita reke Kolubare, put Vreoci-Aranđelovac i deo Ibarske magistrale, ali i nabavku rudarske opreme. To će biti najveće investicije u Srbiji. Prošle godine “Kolubara” je udvostručila svoj investicioni potencijal. Iz sopstvenih prihoda smo izdvojili više od 80 miliona evra, a planiramo da sledeće godine izdvojimo 100 miliona evra. Nedavno su EBRD i Nemačka razvojna banka odobrili kreditnu liniju od 150 miliona evra, koja je namenjena za kupovinu nove rudarske opreme, kao i nabavku opreme za homogenizaciju uglja.
Kolike su zalihe uglja?
– Kapacitet ležišta je 3,5 milijardi tona. Rezerve za eksploataciju su 2,5 milijardi tona. Kopa se 30 miliona tona godišnje i ako se ne bi povećavali kapaciteti, rezerve će trajati oko 70 godina.
Koliko se sada plaća zakup mehanizacije?
– Naša mehanizacija učestvuje sa 82 odsto. Pre dve godine smo sproveli tender za obezbeđivanje nedostajuće pomoćne mehanizacije, putem koga je posao dobila “Kolubara – Građevinar”, državna firma koja je nekada bila u sastavu našeg preduzeća. Na ovaj način, troškove zakupa smanjili smo za oko 80 odsto, ili za oko 40 miliona evra u poređenju sa 2008. godinom. Danas su ovi troškovi manji od 10 miliona evra godišnje, a, realno, polovina te sume se odnosi na plaćanje goriva.
Da li su i sada angažovani isti vlasnici privatne mehanizacije kao i pre nekoliko godina?
– “Kolubara Građevinar” je na tenderu učestvovala sa jednim brojem privatnih firmi i preduzetnika kao podizvođačima. Koliko znam, među njima nema onih koji su nekad imali najveće učešće. Takođe, ostvarili smo značajne uštede i na drugim izdacima, a dovodimo u red i prodaju uglja za široku potrošnju. Prihod od prodaje uglja povećali smo za oko 12 miliona evra godišnje. Samo na troškovima održavanja uštedeli smo godišnje oko 15 miliona evra. “Kolubara” je veliki sistem od 10.000 radnika i još ima prostora da se proizvodnja racionalizuje. Poslednje dve godine poslujemo pozitivno, sa prihodom od 20 miliona evra iz poslovnih odnosa.
Da li u “Kolubari” još radi bivši direktor Vladan Jovičić, protiv koga je pokrenut predistražni postupak zbog zakupa privatne mehanizacije?
– Vladan Jovičić je 20 godina radnik “Kolubare”, i sada je na radnom mestu koordinatora IM sistema. Istražni organi su pre oko dva meseca bili u našoj firmi i tom prilikom su preuzeli veliki broj dokumenata. O rezultatima njihovog rada nemamo nikakvih saznanja.
Da li Jovičić ima važna ovlašćenja?
– To je teško reći. Nije korektno reći da je jedan posao važan, a drugi nije. Naprosto je to tako.
Nova elektrana
U planu je gradnja nove elektrane “Kolubara B”, da li je obezbeđen rudnik uglja iz koga će se snabdevati?
– Za tu elektranu se priprema otvaranje polja u Radljevu i poslovi dobro napreduju. Urađena je fizibiliti studija, koja pokazuje visoku opravdanost gradnje i sada se radi projektna dokumentacija. Otvaranje rudnika koštaće 600 miliona evra, a izvori finansiranja još nisu utvrđeni.