Složenost, intenzivnost kapitala, dugoročna i prekogranična priroda energetskih sporazuma i projekata glavni su razlozi zbog kojih je arbitraža preferirani metod za rešavanje sporova u energetskom sektoru.
Prema ICC-u, energetski sporovi predstavljali su 19 posto ukupnog broja slučajeva u 2017. godini, pozicionirajući energetiku kao sektor koji je nakon građevinarstva i inženjeringa kreirao najveći broj arbitražnih sporova. Slična statistika primetna je u svim drugim velikim arbitražnim institucijama. Na primer, 24 odsto nedavnih odluka Međunarodne konvencije za rešavanje sporova („ICSID“) odnosi se na naftu, gas ili rudarske sporove, a drugi energetski podsektori, kao što je električna energija, čine dodatnih 17 procenata.
U većini zemalja sveta u energetskom sektoru i dalje dominiraju državni izvršioci. Jugoistočna Evropa se ne razlikuje. S obzirom na to, neutralnost arbitražnog postupka u poređenju sa nacionalnim sudovima i izvršivost arbitražnih presuda u poređenju sa odlukama nacionalnih sudova, dalji su važni razlozi zbog kojih se stranke odlučuju da energetske sporove rešavaju arbitražom.
Raznolikost i složenost energetskog sektora znači da ovaj rad ne može da razmatra sve vrste energetskih sporova koji se rešavaju arbitražom. Umesto toga, ovaj rad želi da ukratko razmotri prirodu i ulogu arbitraže o investicionim ugovorima u rešavanju energetskih sporova koji uključuju države i preduzeća u državnom vlasništvu na Zapadnom Balkanu – WB6, jer se očekuje da će se broj takvih sporova u ovom regionu povećati u budućnost.
Sve zemlje WB6 sklopile su bilateralne investicione ugovore („BITS“) sa većinom zemalja članica EU, kao i sa brojnim drugim zemljama širom sveta. Štaviše, sve zemlje osim Srbije i Kosova su stranke u Ugovoru o energetskoj povelji („ECT“), prvom multilateralnom ugovoru koji posebno promoviše ulaganja u energetski sektor.
Ključna prava dodeljena investitorima u skladu sa BITS i ECT su: pravo na fer i pravičan tretman, pravo na najpovlašćeniji nacionalni tretman, pravo da investicija ne bude eskproprisana bez odgovarajuće ili fer nadoknade, i što je najvažnije, pravo na pokretanje arbitražnog postupka protiv države u slučaju kršenja prava dodeljenih na osnovu ugovora.
Pravo na fer i pravičan tretman obavezuje državu u vezi sa ulaganjem u energetiku da: (i) postupa dosledno i transparentno, (ii) uskladi fer tretman, (iii) da se uzdržava od proizvoljnih i / ili diskriminatornih mera i (iv ) obezbedi stabilne i pravične uslove.
Pravo na najpovlašćeniji nacionalni tretman osigurava da zemlja domaćin investitoru odobrava ista prava kao i investitorima iz trećih zemalja.
Pravo da investicija ne bude eskproprisana bez odgovarajuće ili fer nadoknade je pravo koje naročito cene investitori u energetskom sektoru u kojem je eksproprijacija višegodišnja odlika. Obično je u skladu sa ugovorima pravo široko definisano tako da ne uključuje samo direktnu eksproprijaciju i nacionalizaciju, već i indirektnu eksproprijaciju. Shodno tome, regulatorne mere koje su usvojile države mogu predstavljati indirektnu eksproprijaciju i samim tim kršenje ugovora.
Do danas su pod pokroviteljstvom ICSID-a rešena samo tri investiciona spora koja se tiču energetskih projekata u regionu Balkana.
Poslednje rešenje ovakvog slučaja doneseno je protiv Srbije u skladu sa BIT između Belgije / Luksemburga i Srbije u vezi sa otpadom za energetsko postrojenje. U novembru 2018. godine, arbitražni sud je presudio da Srbija mora da plati odštetu, čiji iznos nije javno otkriven, jer je negirala fer i pravičan tretman belgijskoj kompaniji za upravljanje otpadom zbog neuspešnog sprovođenja svojih ekoloških i veterinarskih zakona, omogućavajući lokalnim konkurentima da jeftinije odlažu životinjski otpad bez uvažavanja srpskih propisa (iznosi koji su traženi i dodeljeni nisu dostupni javnosti).
Trenutno se vode četiri energetska slučaja pred ICSID protiv zemalja WB6, od kojih su dva protiv Bosne i Hercegovine, i dva protiv Albanije. Ovi slučajevi se tiču projekata izgradnje hidroelektrane, termoelektrane, kao i projekta obnovljive energije i energetskog projekta na otpad.