Oslonac srpske energetike je ugalj. Naime, dve trećine električne energije potiče iz uglja, dok udeo energije iz obnovljivih izvora iznosi nešto više od 20 procenata u ukupnoj potrošnji, prenosi sajt serbia-energy.eu
Srbija ima značajne rezerve uglja i te rezerve mogu obezbediti sigurno snabdevanje električnom energijom u decenijama koje su pred nama. Najznačajnije količine uglja kojima naša država raspolaže nalaze se u kolubarskom basenu. Od lignita iz „Kolubare“ proizvede se više od 50 odsto električne energije u Srbiji. Šta to znači za Srbiju i za njene građane uverili smo se nakon majskih poplava – nestašica struje u Srbiji. Dva tamnavska kopa bila su potpuno poplavljena, a proizvodnja lignita na sva četiri kopa je zaustavljena. Na najvećem i najmodernijem kopu „Tamnava-Zapadno polje“ još uvek traje proces ispumpavanja vode. Posledice su ogromne. Kako je bilo predviđeno tenderom koji je raspisan pred zimsku sezonu, planirano je da PD TENT u novembru ove godine nabavi 150.000 tona, decembru 310.000 tona, kao i u januaru, dok bi u februaru 2015. godine ta količina bila 280.000 tona, a u martu 250.000 tona. Sve količine podložne su promeni od 20 odsto. Predviđena je i nabavka opcionih 500.000 tona i to u januaru do 180.000 tona, u februaru do 150.000 tona i u martu do 170.000 tona. To je ukupno oko 1,5 miliona tona uglja, ali tačna računica će se znati na kraju zimske sezone.
Koliko je Srbija zaista zavisna od uglja mogli smo da uverimo kada su nas zadesile majske poplave. Period nestašice još uvek traje, za to vreme se uvozi ugalj i užurbano ispumpava voda iz najvećeg površinskog kopa u „Kolubari“ – „Tamnava-Zapadno polje“.
Tokom poplavnog talasa, kada je reka Kolubara probila nasipe i ulila se u tamnavske kopove, od najproduktivnijih kopova nastala su dva jezera. Ponovno upostavljanje proizvodnog procesa na ovim kopovima znači sigurnost elektroenergetskog sistema države i kontinurano snabdevanje potrošača električnom energijom.
RB „Kolubara“ godišnje proizvede oko 30 miliona tona uglja, što je 70 odsto ukupne proizvodnje u državi. „Kolubara“ je pre poplava proizvodila 90.000 tona uglja dnevno, što je neophodno za uobičajenu proizvodnju struje i snabdevanje električnom energijom iz domaćih izvora u zimskim mesecima, kada je potrošnja struje povećana. Nakon pokretanja proizvodnje uglja na kopu „Veliki Crljeni“, iz Kolubare se dobija 65.000 tona uglja, što je oko 80 odsto od ukupne proizvodnje.
Poslednjih nekoliko godina oslonac proizvodnje uglja u Rudarskom basenu „Kolubara” su tamnavski kopovi, pre svega kop „Tamnava-Zapadno polje”. U prethodnoj godini, na tamnavskim kopovima je iskopano preko 19 miliona tona uglja što je dve trećine ukupne prošlogodišnje proizvodnje kopova (oko 30 miliona tona).
Prema podacima u Nacrtu nove energetske strategije za Srbiju, u strukturi fosilnih goriva, nafta i gas čine manje od jednog procenta geoloških rezervi, dok udeo lignita u bilansnim rezervama iznosi više od 95 procenata. Potrošnja uglja je dominantno vezana za proizvodnju električne energije u termoelektranama – oko 92 procenta. U proizvodnji električne energije, domanatnu poziciju zauzima ugalj, sa 64 procenata, dok je udeo hidroenergije 34,5 procenata.
Kada je ugalj u pitanju, strateški ciljevi su sigurno i pouzdano snabdevanje termokapaciteta i obezbeđenje potrebnih količina za finalnu potrošnju i proizvodnju toplotne energije. Strateški pravci delovanja su intenziviranje istraživanja ležišta, otvaranje zamenskih kapaciteta za površinske kopove koji prestaju sa radom i otvaranje kopova koji će biti namenjeni za nove termokapacitete i uvođenje sistema za upravljanje kvalitetom uglja, prenosi sajt serbia-energy.eu
Izvor; Serbia Energy