Uredba 114 će do 2022. godine značajno uticati na profitabilnost Hidroelektrike, pa je kompanija razvila tri scenarija za naredne tri godine, u zavisnost od toga u kojoj meri će imati obavezu da se pridržava propisa.
Uredba 114 je uticala na poslovanje Hidroelektrike na dva načina. Prvi se odnosi na plaćanje takse od 2% prometa. Drugi je nametnuta prodaja do 65% proizvedene električne energije po regulisanoj ceni, koja se obračunava po obrascu proizvodna cena plus marža od 5%.
Za ovu godinu, regulisana cena iznosi 112 leva (23,6 evra) po MWh, i znantno je ispod tržišne, a količina koju Hidroelektrika mora prodati po toj ceni iznosi 1,6 TWh, odnosno oko 10% godišnje proizvodnje.
Ovu obavezu Hidroelektrika će imati i tokom 2020. godine, 2021. i dela 2022. godine, osim u slučaju da se Uredba 114 izmeni, o čemu je bilo reči.
Hidroelektrika je zbog toga razvila tri scenarija – inicijalni scenario u kome je Uredba 114 ukinuta; osnovni, u kome je u obavezi da proda državi 65% proizvodnje po reguslianoj ceni i plati taksu od 2%; i treći, optimistični scenario, u kome će obavezna količina električne enerije za regulisano tržište biti prepolovljena na 32,5%.
Scenario za 2019. godinu
U inicijalnom scenariju, bruto dobit za 2019. godinu iznosila bi 2,24 milijardi leva (472,4 miliona evra), što je slično rezultatu ostvarenom 2018. godine, ili čak nešto preko toga, s obzirom da je ova godina do sada uspešnija, zahvaljujući obilnim padavinama u drugom kvartalu.
U osnovnom scenariju, bruto dobit je procenjena na 1,59 milijardi leva (335,3 miliona evra), što je 71% procenjene dobiti u prvom scenariju.
Optimistični scenario za ovu godinu nije ni razmatran, jer je ANRE već odredio količine električne energije koje Hidroelektrika mora dostaviti na regulisano tržište.
Scenario za 2020. godinu – prepolovljen profit
Naredne godine, u prvom scenariju, bez Uredbe 119, bruto dobit bi iznosila 2,6 milijardi leva (548,3 miliona evra).
U osnovnom scenariju, bruto dobit će pasti na 1,4 milijarde leva (295,2 miliona evra), što je 54% procenjene dobiti u inicijalnom scenariju.
U optimističnom scenariju, bruto profit bi iznosio 2,07 milijardi leva (436,5 miliona evra), što je oko 80% dobiti prema scenariju bez Uredbe 114.
Scenario za 2021. godinu, pad profita za 40%
U inicijalnom scenariju, bruto dobit za 2021. godinu iznosila bi 2,74 milijardi leva (577,8 miliona evra).
U osnovnom scenariju, bruto dobit pada na 1,61 milijardi leva (339,5 miliona evra), što je 59% procenjene dobiti u prvom scenariju.
U optimističnom scenariju, bruto profit bi iznosio 2,26 milijardi leva (476,6 miliona evra), što je oko 82% dobiti prema scenariju bez Uredbe 114.
Hidroelektrika je napravila ove procene jer je neizvesno koliko će električne energije prodavati po regulisanoj ceni u 2020. i 2021. godini, kao i u prvim mesecima 2022. godine.
Uredba predviđa da ta količina može ići do 65%, ali će to zavisiti od odluke ANRE.
Jedan od planova države i rukovodstva je listing na berzi paketa akcija nove emisije, koji predstavlja 10% kapitala. Kompanija traži konsultanta u ovom procesu, ali ističe da ako ostanu isti ovi uslovi u kojima Hidroelektrika mora prodati velike količine električne energije po regulisanoj ceni, tržišna vrednost kompanije će pasti i suma prikupljena nakon izlaska na berzu biće značajno manja.
„Ako u godini listinga na snazi bude Uredba 114, to može značiti da se 65% električne energije prodaje po regulisanoj ceni, što će stvoriti drastičan pad finansijskih pokazatelja kompanije i veštački pad vrednosti, što će na kraju imati za posledicu listing na štetu države, jer se prodaje paket akcija rumunske države, zbog čega ovo veštačko smanjenje vrednosti nema smisla. Izuzetno smo optimistični jer smo čuli niz izjava predstavnika Vlade o izmenama i dopunama Uredbe 114. Ako se želi listing, možda odredbe o regulisanoj ceni više ne bi trebale postojati, vratimo se na slobodo tržište, tako da investitori plate paket akcija Hidroelektrike po fer ceni, a ne po onoj koja je umanjena zbog privremene Uredbe“, rekao je Bogdan Badea, generalni direktor Hidroelektrike.
Kompanija je u 2018. godini zabeležila neto profit od 1,97 milijardi leva (416,4 miliona evra), što je najveći profit u istoriji.
Izvor: economica.net