Nacionalne elektroenergetske kompanije Hrvatske i Crne Gore, HEP i EPCG, prošle su kroz organizacione promene koje u narednom periodu očekuju i domaći EPS.Dugo najavljivana korporativizacija EPS-a počela je izmenom osnivačkih akata zavisnih privrednih društava.Naredni korak je usvajanja Plana korporativizacije, dok je promena pravne forme u akcionarsko društvo preduslov da bi EPS mogao naći manjinskog partnera, prenosi sajt serbia-energy.eu
Hrvatska elektroprivreda (HEP grupa) je nacionalna kompanija za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije, snabdevanje kupaca toplotnom energijom i distiribuciju prirodnog gasa. HEP grupa je organizovana kao grupacija povezanih društava, a to su, između ostalih,HEP Proizvodnja, Distributer operacijskogsustava,Opskrba,Trgovina iObnovljivi izvori energije. Većina zavisnih društava osnovana je u okviru reorganizacije prema energetskim zakonima koji su stupili na snagu 2002. godine.
Krovno preduzeće HEP obavlja funkciju korporativnog upravljanja grupom. Unutar koncerna odvojena su društva koja obavljaju delatnosti prenosa i distribucije elektirčne energijeod delatnosti proizvodnje i snabdevanja. Početkom 2013.godine sprovedene su statusne promene HEP Operatora prenosnog sistema, sada HOPS, radi razdvajanja delatnosti u skladu sa Zakonom o tržištu električne energije i odlukom Skupštine HEP-a. Prema Statutu HEP-a, usvojenom 2013.godine, organi Društva su Uprava društva, Nadzorni odbor i Glavna skupština.
Otvaranje tržište električne energije u Hrvatskoj započeto je pre deset godina, a od 2008. godine svi kupci imaju pravo da biraju snabdevača. Veća konkurencija na tržištu se pojavila 2013.godinesa padom velepordajnih cena. Najveći konkurenti HEP-u su slovenački GEN-I i nemačka RWE Energija. Zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama i situaciji na tržitšu, GEN-I i RWE su našli način da obezbede jeftiniju električnu energiju. Tako je GEN-I 2013.godinedomaćinstvima i preduzetnicima ponudio struju po ceni do 30 procenata nižoj u odnosu na cenu koji nudi HEP Opskrba, uz garanciju da neće biti poskupljenja do kraja 2015. Uz to, GEN-I je prvim kupcima ponudio besplatnu električu energiju tokom prvog meseca. Ambicija kompanije GEN-I je da u naredne dve godine osvoji tržišni udeo od 17 procenata, dok RWE očekuje da u njihovom slučaju taj procenat bude deset.
HEP-aje na ovaj potez konkurenta odgovorio promenom tarife, što je za posledicu imalo niže račune za električnu energiju za šest do sedam procenata. Međutim, kada je Vlada usvojila odluku o povećanju naknade za obnovljive izvore energije, dobrim delom je poništen efekat prethodnog snižavanja cene.
Ovo je bio uvod u tržišni rat između HEP-a i privatnih snabdevača električnom energijom. GEN-I je na ovaj korak HEP-a uzvratio najavom dodatnog sniženja cene struje od 8,2odsto, čime će po svim tarifama biti jeftinija od HEP-a za deset posto. RWE Energija je takođe najavila prilagođavanje svojih cena, kako bi ponuda kompanije bila niža u odnosu na HEP kao dominanantnog snabdevača.
Kada je HEP u prvom kvartalu 2014.godine postao snabdevač gasom na veleprodajnom tržištu, to je značilo da će gas nabavljati po regulisanoj ceni u narede tri godine. Ovim potezom odložena je potpuna liberalizacija tržišta gasa, a građani su zaštićeni od eventualnog rasta cena gasa. Prema objašnjenju iz nadležnog ministarstva, HEP neće ostvarivati profit od prodaje gasa, ali bi mogao ostvariti minimalni prihod, koji će m pomoći da lakše podnese gubitak tržišnog udela u električnoj energiji.
Međutim,gubitak udela na tržištu i dalje nije veliki, i iznosi svega 4,75 procenata. U samom HEP-u očekuju, na srednjeročnom planu, da cene elekrične energije na berzama i dalje rastu, uz smanjenje prostora za trgovinu, a da će stabilno poslovati samo kompanije koje imaju vlastitu proizvodnju energije.
Nacionalna elektroenergetska kompanija Crne Gore EPCG osnovana je odlukom o transformaciji JEP „Elektroprivreda Crne Gore” iz 1998.godine radi obavljanja delatnosti proizvodnje, distribucije i snabdevanja električnom energijom. Vlada Crne Gore je 2009.godine potpisala je ugovor o prodaji dela akcija i dokapitalizaciji EPCG sa italijanskom kompanijom A2A, koja je, uz kupovinu akcija malih akcionara, postala vlasnik 43,7 procenata deonica EPCG. Dogovorom Vlade i kompanije predviđeno je da izvršni menadžment pripade kompaniji A2A, a nova organizacija podrazumevala je centralzaciju i modernizaciju EPCG-a.
Organi EPCG-a su Skupština akcionara, Odbor direktora, Menadžment, i Sekretar Društva. Na čelu kompanije je izršni direktor, ispod koga su direktori Glavne finansijske Direkcije, Glavne Direkcije za operativno upravljanje i Glavne Direkcije za ljudske resurse i opšte poslove.U okviru Direkcije za operativno upravljanje, izdvojene su organizaciona celina Upravljanje energijom, kao i funkcionalne celine Distribucija, Snabdijevanje i Proizvodnja, u okviru koje funkcionišu hidroelektrana „Perućica”, termoelektrana „Pljevlja” i hidroelektrana „Piva”.
Skupština akcionara EPCG-a usvojila je odluku o pretvaranju poreskog duga od 45 milion evra u akcijski kapital. A2A je za plaćanje duga predložila emisiju akcija za postojeće akcije na repoceni od jedan evrocent, pri čemu neće koristiti pravo na upis svog delaakcija. Po nominalnoj ceni, vredosttih akcija je 45 miliona evra.Na taj način povećan je državni udeo u EPCG sa 55 na57 procenata.
Drugi problemje potraživanje EPCG-a prema kompaniji KAP u iznosu od 45 miliona evra i zatevnovog vlasnika KAP-a da mu budeomogućenakupovinastrujepoceni od 38 evra za megavat sat. Kamenspoticanja, premanavodimacrnogorskihmedija, moglo bi biti i nepostojanjejedinstvenog stave okoizgradnjedrugogbloka TE Pljevlja, nakomeVladainsistira. Sudbina EPCG-a, premanajavamazvaničnika, bićepoznata do krajaoktobra, kadaće se održatiSkupštinaakcionara i bitiusvojenaodluka da li ćeugovor o menadžemntu sa kompanijom A2A biti raskinut ili produžen.
ZaproceskojisuvećprošlenacionalneelektroprivredeHrvatske i CrneneGore, priprema sei EPS. Prema najavama v.d.direktora Aleksandra Obradovića, korporativizacija EPS-a u skladu sa usvojenim Statutom, znači uvođenje jedinstvenog upravljanja i ujednačavanje poslovnih procesa i procedura na nivou sistema EPS-a. Po dosadašnjem načinu organizovanja.EPS nije imao ovlašćenja da organizuje rad unutar svojih zavisnih društava.Privredna društva su bila organizovana prema svojim osnivačkim aktima koji ne poznaje EPS kao celinu i definisali su ih kao nezavisne privredne subjekte.
Iz EPS-a je odlukom Vlade još 2005. godine izdvojeno upravljanje prenosnim sistem i osnovano JP za prenos električne energije Elektromreža Srbije (EMS). U skladu sa Zakonom o energetici EPS je 1. jula 2013. osnovao privredno društvo EPS Snabdevanje, čime su razdvojeni poslovi snabdevanja i distribucije električne energije, neophodnog za sprovođenje druge faze liberalizacije tržišta. Svi snabdevači koriste distributivnu mrežu, odnosno usluge Operatora distributivnog sistema.
VladaSrbijeusvojila je 31.jula izmene osnivačkih akata zavisnih privrednih društava, a sledeći korak je usvajanje Plana korporativizacije, što je bilo najavljeno (i još jednom odloženo) za kraj avgusta. Odluku o tome kada će EPS iz javnog preduzeća preći u akcionarsko društvo, pitanje je za vlasnika, odnosno Vladu Srbije. Promena pravne forme u akcionarsko društvo je uslov za ostvarivanje plana Vlade o manjinskom strateškom partneru.
Organiupravljanja EPS-a u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima su Nadzorni odbor i Izvršni odbor direktora, sa direktorom EPS-a na čelu. Sa promenom pravne forme EPS-a, nastaće Skupština akcionara. Država će ostati većinski vlasnike EPS-a, dok će 15 odsto kapitala pripasti punoletnim građanima Srbije. Sedam do osam odsto akcija dobiće zaposleni i bivši zaposleni u EPS-u. Kada bude osnovana Skupština akcionara u nju će se iz Vlade preseliti celokupno upravljanje kompanijom. To je najveća promena koja će se korporotivizacijom dogoditi. Pri tome, treba imati u vidu da će Vlada kao većinski vlasnik EPS-a, u ime države, imati većinu i u Skupštini akcionara. Međutim, ključno pitanje je ko će, pored države i malih akcionara, postati vlasnik onog dela akcija koje će biti ponuđene na berzi.
Najvećiproblemi EPS-a u ovom trenutku, pored neophodnosti otklanjanja posledica poplava, jesu nizak nivo naplate isporučene električne energije i značajni gubici na mreži. Da bi EPS postao uspešan, iz kompanije mora da se povuče Vlada kao faktički upravljač, a menadžmentje neophodno birati po kriterijum stručnosti, a ne partijske pripadnosti. U paketu sa tim ide preuzimanje odgovornosti menadžmenta i ukidanje socijalne uloge EPS-a kao vidapomoćisiromašnimgrađanima i neupešnimkompanijama, prenosi sajt serbia-energy.eu
Izvor; Serbia Energy