Strane kompanije – najznačajniji isporučioci opreme u srpskoj energetici i rudarstvu, prenosi sajt serbia-energy.eu
Energetika je jedna od ključnih oblasti u razvoju srpske privrede. Kao takva, sektor energetike zahteva stalna ulaganja u modernizaciju i revitalizaciju postojećih energetskih objekata i opreme koja je neophodna za rad tih postrojenja. Srpsku energetsku stabilnost obezbeđuje ugalj, koji u proizvodnji električne energije učestvuje sa 65 odsto, dok ostatak čine obnovljivi izvori energije. Zbog ove činjenice je veoma bitno ulagati u kvalitetnu rudarsku opremu koja će doprineti kontinuiranoj proizvodnji uglja, kao i radu termoelektrana, sa osvrtom na značaj zaštititeživotne sredine.
Jedan od najznačajnijih projekata iz ove oblasti jeste projekat „Zaštita i unapređenje životne sredine u kolubarskom ugljenom basenu“. Projekat je vredan 182 miliona evra, a finansira ga EBRD (80 miliona), KfW banka (65 miliona), 9 miliona evra je bespovratna pomoć Vlade Nemačke, dok će EPSsopstvenim sredstvima obezbediti 28 miliona evra.
Projektom je obuhvaćeno uvođenje sistema za upravljanje kvalitetom uglja i homogenizaciju u zapadnom delu RB „Kolubara“, modernizacija opreme nabavkom novog bager-transporter-odlagač (BTO) sistema i sistema za snabdevanje energijom za Površinski kop „Polje C“ i nabavkom odlagača za međuslojnu jalovinu za PK „Tamnava-Zapadno polje“. Sprovođenje ovog projekta doneće godišnje zbirne uštede od 26 miliona evra, kao i uštede prirodnog resursa, uglja, oko milion tona godišnje. Emisije SO2, SO2, NO2 u elektranama koje koriste ugalj iz RB „Kolubare“ smanjiće se za oko tri odsto godišnje u odnosu na sadašnje, a količine pepela i šljake za 885.000 tona po godini. To je i jedan od projekata kandidata iz Republike Srbije u okviru međunarodne inicijative RIO+20.
Projekаt BTO sistem, sаstoji se od četiri pаketа. Prvi pаket (A1) je rotorni bаger а isporučilаc je kompаnijа „Tisen Krup”, vredan 31 milion evra. Drugi pаket (A2) čine četiri trаnsporterа sа trаkom dužine pet kilometаrа, uključujući nаpаjаnje odnosno dispečerski centаr, i trаnsportnа plаtformа zа nošenje pogonskih stаnicа. Izvođаč rаdovа je poljskа firmа „Kopeks”, a vrednost projekta je 29 miliona evra. Pаket A3 je odlаgаč za površinski kop Polje „C“, а izvođаč švedska kompаnijа „Sаndvik”.Ugovor je vredan 14,38 miliona evra.Pаket A4 je sistem zа nаpаjаnje а zа ovаj deo projektа izvođаč je domаćа firmа „Montprojekt”. Predviđeni rok zа izrаdu celokupne opreme u RB „Kolubara“ je krаj 2015. godine.
Osim u „Kolubari“, uveliko se radi i u „Kostolcu“ i to na revitalizacija Bloka 1. Revitalizacija drugog bloka je završena. Sa poljskim „Alstomom“ ugovorena je revitalizacija turbina i turbogeneratora, ugovor je vredan 21,9 miliona dolara.Plan je da se do kraja leta sve montira. Turbine i generator radi „Alstom“, s tim što će turbine biti nove, kao i pomoćne stanice za generator. Kotao i cevni sistem rade Kinezi, a sistem odšljakivanja EPS. Istovremeno, gradiće se sistem za prečišćavanje dimnih gasova, to jest odsumporavanje, i to za oba bloka na ovoj elektrani. Takođe, uradiće se rekonstrukcija gorionika ugljenog praha radi smanjenja emisije azotnih oksida, na šta obavezuju evropske norme o tzv. velikim ložištima, koje stupaju na snagu iduće godine.
Više od milijardu dolara kredita „Eksim“ banke biće ukupno uloženo u revitalizaciju i modernizaciju oba bloka termoelektrane „Kostolac B“ i izgradnju novog, trećeg, bloka na ovoj elektrani. Ovaj projekat deo je državnog aražmana vlada Narodne Republike Kine i Republike Srbije. Ulaganje je podeljeno u dve faze, i to tako što je revitalizacija i modernizacija postojećih blokova, sa izgradnjom železničke pruge i pristaništa na Dunavu, prva faza, a izgradnja trećeg bloka i proširenje kapaciteta kopa „Drmno“ druga faza.
Za realizaciju projekta prve faze namenjeno je 340 miliona dolara, a za drugu fazu biće uloženo ukupno 715,6 miliona dolara, od kojih će se 613 miliona uložiti u izgradnju termobloka B3. Iz prve faze ostalo je da se obavi revitalizacija bloka B1, koji je upravo demontiran, i da se izgrade železnička pruga i pristanište.Završetak prve faze realizacije kineskog kredita planira se za sredinu 2015. godine, a novi blok (B3) na mreži od kraja ove decenije.
Nemačka kompanija „Siemens“ je danas jedna od vodećih snabdevača opreme za proizvodnju energije. „Siemens“ je jedina kompanija koja pokriva kompletan lanac konverzije energije, od proizvodnje, preko prenosa do distribucije.
„Simens“je učestvovao velikim poslovima sa termoelektranama „Kolubara“ i „Nikola Tesla“, a posebno je bio značajan posao sa „Minelom“ iz Ripnja na proizvodnji i montaži visokonaponskih i srednjenaponskih prekidača i rasklopnih uređaja.U 2007. godini, Simens je u rekordnom roku pustio dve velike transfomatorske stanice, Sombor 3 i Jagodina 4, najveće takve objekte od 80-ih godina 20. veka, čime je dugoročno rešen problem snabdevanja tih krajeva električnom energijom. Simens je učestvovao i u izgradnji velikog broja manjih transformatorskih stanica širom Srbije, kao i u revitalizaciji HE „Đerdap“, „Bajina bašta“ i „Perućac”. Veliku tehničku novinu predstavljala je „transformatorska stanica na točkovima“, mobilna transformatorska stanica, prva takve vrste u zemlji. Krajem prve decenije 21. veka, Simens je u Srbijistupio na novo polje u oblasti energetike: industriju nafte, tako što je modernizovao energetsku opremu rafinerija u Pančevu.Simens je nastavio i svoju saradnju sa Elektroprivredom Srbije iz koje je proisteklo nekoliko projekata značajnih za energetski sistem Srbije. Jedan od najznačajnijih je svakako modernizacija sistema za upravljanje u bloku 1 Termoelektrane „Nikola Tesla”, najveće jedinice na ugalj u jugoistočnoj Evropi.
Za ovu, prvu, fazu projekta modernizacije donaciju od 10,5 miliona švajcarskih franaka je obezbedila švajcarska vlada preko Državnog sekretarijata za ekonomske poslove Švajcarske (SECO), dok je 18 miliona franaka obezbedio EPS. U drugoj fazi modernizovaće se i upravljačko-nadzorni sistem Bloka 2 TENT – B, a ovaj projekat bi trebalo da se uradi do 2015. godine.
Značajno je spomenuti da „Siemens“ u Subotici ima svoju fabriku vetrogeneratora koja već 11 godina uspešno posluje. Proteklih godina u fabriku je uloženo 22,5 miliona evra, a godišnja vrednost proizvodnje iznosi 160 miliona evra. Svaka četvrta vetrenjača ima vetrogenerator napravljen upravo u Subotici, a uskoro će u proizvodnji pojedinih komponenti učestvovati i srpske firme, prenosi sajt serbia-energy.eu
Izvor Serbia Energy