Struktura proizvodnje, ERS i privatne elektrane
Elektroprivreda Republike Srpske organizovana je kao sistem 12 preduzeća. Mješoviti holding Elektroprivreda Republike Srpske A.D. je matično preduzeće u stoprocentnom vlasništvu Republike Srpske, i ima udeo od 65% u kapitalu zavisnih preduzeća, izuzev Istraživačko-razvojnog centra, gde je vlasnik 51%. Ostatak kapitala je u posedu manjinskih akcionara (14% državni kapital 20% vaučeri, 10% PIO i 5% restitucija). Sva zavisna preduzeća su organizovana kao pravna lica i imaju svoje organe.
MH ERS u svom sastavu ima pet preduzeća koja se bave proizvodnjom električne energije: Hidroelektrane na Trebišnjici, Hidroelektrane na Drini, Hidroelektrane na Vrbasu, Rudnik i Termoelektrana Gacko, Rudnik i Termoelektrana Ugljevik. ERS u svom sastavu ima i pet preduzeća za distribuciju električne energije: Elektrokrajina, Elektro Doboj, Elektro Bijeljina, Elektrodistribucija Pale i Elektrohercegovina.
Hidroelektrane i termoelektrane proizvedenu električnu energiju prodaju Mješovitom holdingu EPRS, koji je prodaje distributivnim preduzećima, da bi je zatim ona isporučila krajnjim kupcima.
U ERS nije bilo većih investicija u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta. Obim proizvodnje zavisi od hidrometeroloških uslova i trajanja remonata termoelektrana. Investicije se uglavnom odnose na ulaganje u već postojeće proizvodne kapacitete.
Proizvedenu električnu energiju Matično preduzeće otkupljuje po ceni uvećanoj za određenu maržu. Troškovi proizvodnje električne energije razlikuju se od proizvođača do proizvođača pa tako i otkupna cena koju plaća Matično preduzeće. Matično preduzeće zatim električnu energiju prodaje distributerima.
Pored elektrana u sastavu ERS-a, u Republici Srpskoj radi i termoelektrana Stanari, u vlasništvu EFT grupe, instalisane snage 300 MW. To je prva velika elektrana izgrađena u Bosni i Hercegovini u poslednjih 30 godina. Vrednost investicije je 550 miliona evra.
Pravo na podsticaje za proizvodnju električne energije ostvaruje 21 firma za 27 malih hidroelektrana. U 2017. i 2018. godini ukupne premije iznosile su oko četiri miliona evra, a najveća suma isplaćena je firmamam Hidroinvest i EHE (1,5 i 1 milion evra samo u 2018. godini).
Energetski bilans
Proizvodnja električne energije u Republici Srpskoj, kao što smo videli, bazirana je na korišćenju energije uglja i energije vode, dok su drugi izvori energije zastupljeni u zanemarljivom obimu. Prema zvaničnim podacima datim na sajtu Vlade RS za 2017. godinu, termoelektrane koje rade da domaći ugalj učestvuju u ukupnoj proozvodnji električne energije sa 66,5%, hidroelektrane sa 30%, dok se ostatak proizvede u malim elektranama.
U periodu od 2011. do 2015. godine, proizvodnja iz termoelektrana nije bila konstantna, već podložna fluktuacijama, kao posledica tehničko-tehnoloških problema termoelektrana zbog starosti, tehničke zastarelosti i uslova za eksploataciju uglja.
Situacija se značajno promenila puštanjem u rad TE Stanari 2016. godine. Prema Energetskom bilansu za 2018. godinu, projektovana ukupna proizvodnja električne energije iznosila je 7.957 GWh. Od toga, proizvodnja termoelektrana je 5.265 GWh, hidroelektrana 2.285 GWh, malih elektrana u sastavu MH ERS 66,32 GWh, malih elektrana u sistemu podsticaja 279,8 GWh i industrijskih elektrana 60 GWh.
Najveći udeo u planiranoj proizvodnji ima TE Stanari (25,45%), slede TE Ugljevik (22,37%), TE Gacko (18,35%), HE na Trebešnjici (13,35%), HE na Drini (11,63%) i HE na Vrbasu (3,75%).
Projektovana neto potrošnja električne energije iznosi 4.115 GWh, od čega najveći deo čini potrošnja domaćinstava (48,49%), sledi potrošnja kupaca povezanih na 10 kV mrežu (19,71%), potrošača na 110 kV (9,21%) i na 35 kV mreži (4,38%). Javna rasveta i sopstvena tehnološka potrošnja imaju udeo od 1,62% i 0,36%. Ostala potrošnja čini 16,23%.
Iz ovoga se vidi da je Republika Srpska samoodrživa u domenu proizvodnje električne energije. Postojeći kapaciteti, prema prognozama, mogu da zadovolje sve sadašnje i buduće potrebe privrede i stanovništva u narednih 15 do 20 godina, čak i pod uslovom da se industrijska potrošnja poveća četiri puta.
Za razliku od gotovo svih zemalja u bližem okruženju, Republika Srpska ima značajne bilansne viškove električne energije, koji se do 2016. godine kreću od 20% do 30% ukupne proizvodnje, dok je od 2016. godine bilansni suficit povećan na preko 40% ukupnog iznosa proizvodnje, zahvaljujući ulasku u pogon TE Stanari.
I prema energetskom bilansu za 2019. godinu i usvojenom energetskom bilansu za period od 2019 do 2021. godine, predviđa se značajan bilansni višak , saopštila je Vlada Republike Srpske u novembru prošle godine.
Ukupna planirana proizvodnja električne energije u periodu 2019-2021. godina iznosi: u 2019. godini 5.410,47 GWh, u 2020. godini 5.460,11 GWh i u 2021. godini 5.452,32 GWh.
Razlike u proizvodnji po godinama potiču od različite raspoloživosti termoelektrana, uslovljene dužinom njihovih remonata, kao i zbog revitalizacije agregata u hidroelektrani Trebinje 1.
Planirana proizvodnja uglja u rudnicima PK Gacko i PK Bogutovo Selo za potrebe termoelektrana Gacko i Ugljevik i široku potrošnju iznosi: u 2019. godini 4.086.813 tona, u 2020. godini 4.298.017 tona i u 2021. godini 4.290.892 tona.
Ukupno planirana potrošnja električne energije u periodu 2019-2021. godina iznosi: u 2019. godini 3.729,05 GWh, u 2020. godini 3.764,31 GWh i u 2021. godini 3.800,15 GWh.
U datom periodu, u Republici Srpskoj će se ostvariti i značajni bilansni viškovi električne energije u količinama od: 1.541,35 GWh u 2019. godini, 1.553,07 GWh u 2020. godini i 1.505,78 GWh u 2021. godini.
ERS je u prvoj polovini 2018. godine na tržište plasirao 1.687,7 GWh električne energije u vrednosti 129.330.000 KM (oko 66 miliona evra) i ostvario dobit od 56 miliona KM (oko 28,6 miliona evra).
Ekološki i finansijski aspekti rada termoelektrana
Prema analizi Centra za životnu sredinu, pod nazivom “Ugalj i termoelektrane – strateška investicija ili bacanje novca?” električna energija proizvedena u termoelektranama, osim što je skupa, ima veliki uticaj na životnu sredinu, trajno uništava resurse i prostor i izaziva zagađenje se trajnim posledicama po stanovništvo.
Analiza uticaja rada termoelektrane Ugljevik na zdravlje pokazuje da indirektne štete, iskazane kroz bolesti, povećanje smrtnosti i odsustvo s posla, mogu koštati Republiku Srpsku desetine miliona evra u narednih 15 godina. Može se pretpostaviti da druga termoelektrana RITE Gacko ima isto tako negativan uticaj na zdravlje ljudi.
Sve navedeno, prema zaključku analize, otvara pitanje održivosti usvojene Strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2030. godine.
RiTE Ugljevik
TE Ugljevik počela je sa radom 1985. Njen instalisani kapacitet je 300 MW, a efikasnost 31%.
U periodu od 2011 do 2015. godine, termoelektrana beleži pad proizvodnje od oko 5% što je posledica tehničko-tehnoloških problema i ispadneplaniranih isključenja rada, navodi se u analizi.
Da bi se izbeglo zatvaranje termoelektrane, Vlada RS je odobrila da se TE Ugljevik zaduži 75,9 miliona evra za sistem za odsumporavanje. Rešavanje ekoloških problema poskupeće ionako nerentabilnu proizvodnju električne energije u ovom kapacitetu.
Ulaganje u pogonsku spremnost i revitalizaciju RiTE Ugljevik, kojima se produžava vek termoelektrane za 15 godina, imaće značajne efekte na povećanje cene struje u RS, odnosno povećaće proizvodnu cenu u TE Ugljevik za 18%.
RiTE Gacko
TE Gacko počela je sa radom 1983. i ima instalisani kapacitet 300 MW. Kroz kapitalne remonte i revitalizaciju predviđen je produžetak radnog veka termoelektrane bar za 15 godina. Procenat efikasnosti je 30%.
Nije realno očekivati da TE Gacko ostvari u narednom periodu proizvodnju veću od 1.700 GWh godišnje, i to uz kontinuirano investiranje u planiranom iznosu od 56 miliona KM (23 miliona evra).
Pokazalo se da je ovo bila ispravna procena, s obzirom da prema energetskom bilansu za 2017. godinu projektovana proizvodnja iznosi 1.560 GWh, i 1.460 GWh u 2018. godini.
U periodu 2011 do 2015. godine, TE Gacko je više radila sa gubitkom nego sa profitom tako da je ukupni akumulirani gubitak 28,6 miliona KM (14,3 miliona evra).
Iako su troškovi revitalizacije TE Gacko znatno niži nego troškovi revitalizacije TE Ugljevik, i to gotovo tri puta, dalji nastavak proizvodnje imaće gotovo identične posledice po građane i privredu.
EFT RiTE Stanari
Najnovija termoelektrana u RS počela je sa radom 2016. godine. Kapacitet termoelektrane je 300 MW. Primenjena tehnoloogija ispunjava sve ekološke propise koje nalažu evropske direktive koje su na snazi u BiH.
Cost-benefit analiza pokazuje da će u narednih 30 godina investitor isplatiti svoju investiciju i ostvariti profit. Ulaganje je takođe isplativo za radnike koji će raditi u termoelektrani kao i za finansijere. Jedini akter za koga ovo ulaganje nije isplativo je Republika Srpska, jer su društvene koristi od ulaganja daleko manje od društvenih troškova i potrošenih resursa.
S obzirom na kretanje cena električne energije, isplativ je jedino izvoz električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Postojeće termoelektrane posluju s gubicima, zbog čega će domaći potrošači morati da plaćaju sve skuplju električnu energiju.
Produžavanje rada termoelektrana i neophodne investicije vezane za revitalizaciju i poštovanje ekoloških propisa učiniće rad ovih kapaciteta nerentabilnijim, što bi se moglo kompenzovati rastom cenom električne energije na domaćem tržištu od najmanje 15%.
Glavne preporuke su racionalizacija troškova proizvodnje u postojećim termoelektranama, i to prvenstveno troškove radne snage, s obzirom da oni u ukupnim rashodima učestvuju sa gotovo 50% i povećavanje koncesionih naknada i naknada za korišćenje prirodnih resursa za sve proizvođače električne energije iz uglja, navodi se u zaključku studije.
Pored toga, Centar za životnu sredinu traži povlačenje ekološke dozvole za TE Ugljevik 3, koja je već jednom osporena pred Vrhovnim sudom. Odlukom suda, nadležnom ministarstvu date su instrukcije za izradu nove dozvole.
Međutim, u novoj dozvoli izdatoj 2017. godine ove instrukcije nisu ispoštovane, pa je iz tog razloga Centar za životnu sredinu podneo novu tužbu Okružnom sudu. Ova tužba je još u proceduri.