Iako je rumunski sektor električne energije ove godine počeo da se oporavlja, bar kada je u pitanju izvoz električne energije, koji je u prva tri mesece ove godine povećan na 1.617,3 miliona kWh, za 754,7 miliona kWh u odnosu na isti period 2019. godine, Rumunija periodično – mada ovi intervali postaju sve duži i učestaliji – beleži negativne bilanse sa zemljama u okruženju, izuzev sa Srbijom.
Ovde treba napomenuti da će moldavski sistem električne energije biti povezan sa rumunskim 2024. godine, kada se očekuje puštanje u rad interkonekcije sa Rumunijom.
Simptomatično je da uvozno-izvozni bilans Rumunije u velikoj meri zavisi od rada vetroelektrana. Tačnije, u danima kada duva vetar, Rumunija je izvoznik električne energije, dok je u danima bez vetra prinuđena da se okrene uvoza za pokrivanje nacionalne potrošnje.
Takođe, zbog velikog udela hidroenergije u Rumuniji, kao i čitavom regionu, postoje snažne varijacije u prekograničnoj trgovini električne energije.
U slučaju dva međusobno kaplovana tržišta, poput mađarskog i rumunskog, položaj neto uvoznika/izvoznika utvrđuje se algoritmom Euphemia i zavisi od dva elementa: udela jeftine energije (hidro, nuklearna i vetar) u potrošnji i relativnih troškova proizvodnje nosilaca sertifikata za emisije.
Prema podacima OPCOM, izvoz na granici Rumunija – Mađarska u 2018. godini putem kaplovanog dan unapred tržišta iznosio je 1.921 MWh, u poređenju sa 1.104 MWh godinu dana ranije. Uvoz iz Mađarske u istom periodu iznosio je 1.535 MWh u 2018. godini, odnosno 2.779 MWh u 2017.
Zanimljivo je da se u Analizi adekvatnosti Transelektrike navodi da će u referentnom scenariju 2022. godine uvozno-izvozni bilans Rumunije u intervalima sa vršnim opterećenjem iznositi minus 1.000 MW, a 2027. godine čak minus 1.200 MW. Taj manjak će, očigledno, morati da bude pokriven iz uvoza.
Uzdrmana pozicija neto izvoznika
Rumunija je decenijama bila neto izvoznik električne energije. Međutim, situacija se promenila zbog nedostatka investicija, lošeg upravljanja i slabih propisa.
Rumunija je 2018. godine i dalje bila izvoznik električne energije, ali je bilans bio lošiji nego prethodnih godina.
Izvoz električne energije pao je za 16,3% u odnosu na 2017. godinu, nakon pada od 24% u 2017. godini i smanjenja za 18% u 2016. godini.
U poređenju sa 2015. godinom, izvoz električne energije iz Rumunije je 2018. godine bio prepolovljen.
Prema predviđanju ICIS-a, poznate globalne konsultantske kompanije, u narednoj deceniji veleprodajno tržište električne energije u Rumuniji postaće skuplje od mađarskog, što je obrnuti trend u odnosu na period posle 2014. godine, kada su kaplovana spot tržišta između Rumunije, Mađarske, Slovačke i Češke.
Ukratko, do 2024. godine, razlika u ceni između rumunskog i mađarskog tržišta povećaće se u suprotnom smeru od trenutnog – prosečna cena u Rumuniji biće za 7 do 8 evra po MWh viša nego u Mađarskoj, a razlike će se ponovo poravnati krajem naredne decenije. Razlozi su, s jedne strane, zasnovani na odlikama rumunskog tržišta, koje će beležiti pad proizvodnih kapaciteta u termo sektoru, na šta utiču troškovi sertifikata za emisije, u uslovima rasta tražnje za električnom energijom. Sa druge strane, u Mađarskoj se očekuje pojava konkurentnijih izvora energije.
Prognoza je da će Mađarska ostati neto uvoznik električne energije do kraja posmatranog perioda (2030. godine), i imaće koristi od nižih cena u Austriji, Slovačkoj i Sloveniji. U Slovačkoj, cene su pod pritiskom zbog novih nuklearnih kapaciteta koji će biti izgrađeni, a u odnosu sa Slovenijom, Mađarska će dobiti jeftiniju energiju putem nove interkonekcije koja će biti operativna 2023. godine.
Međutim, neke studije, kao što je Agora – Energiewende, pokazuju da će se izvozna pozicija Rumunije ojačati, jer će pad proizvodnje uglja i lignita, kao posledica dekarbonizacije, biti više nego proporacionalno kompenzovan proizvodnjom prirodnog gasa i OIE do 2030. godine.
U međuvremenu, Rumunija je prošlu godinu završila na poziciji neto uvoznika električne energije, s obzirom da je uvoz porastao za 74%, dok je izvoz smanjen za 34%, pokazuju zvanični podaci rumunskog Nacionalnog instituta za statistiku.
Tako je uvoz iznosio 5,110 TWh, a izvoz 3,592 TWh, što je rezultiralo negativnim saldom od 1,518 TWh.
Bilansi sa susednim zemljama
Naznake ovakvog scenarija bile su vidljive još u januaru prošle godine. Uvoz električne energije dostizao je 930 MW, pri potrošnji od preko 8.000 MW.
Interesantno, više od polovine uvoza dolazilo je sa tržišta sa kojim Rumunija nije kaplovana, odnosno iz Ukrajine. Tako je neto uvoz iz Ukrajine dostizao 472 MW, što je znatno više u odnosu na uvoz iz Mađarske (312 MW).
U januaru 2019. godine, ukupna vrednost ATC-a (raspoloživog prenosnog kapaciteta) sa Ukrajinom, postignuta na aukciji, iznosila je 400 MW, a u februaru, prema podacima Transelektrike, ukupna vrednost ATC dodeljenog na aukciji, još je veća, 500 MW.
Čini se da je za Ukrajinu izvoz električne energije u Rumuniji veoma profitabilna aktivnost, bar za spot transakcije, iz dva razloga.
Prvi je niža cena električne energije. Prema izveštaju lokalnih medija, prosečna cena električne energije na veleprodajnom tržištu u Ukraijini je u januaru iznosila 47 evra po MWh. S druge strane, u Rumunuji, cena na DAM tržištu za isporuku 22. januara distigla je 86 evra po MWh.
Drugi razlog su niski rashodi za rezervaciju kapaciteta, jer su neznatni u poređenju sa potencijalnom dobiti – ATC na liniji Ukrajina – Rumunija rezervisan je na aukciji po ceni od 0,04 evra po MWh.
Ovu situaciju dobro su iskoristili trgovci električnom energijom. U februaru prošle godine, najveće kapacitete rezervisao je slovenački GEN-I (209 MW), slede EFT Švajcarska (150 MW), francuski EDF Trading (50 MW), rumunski Neptun (50 MW), Axpo Energy (21 MW) i češki ČEZ Trade (20 MW).
U 2017. godini, realni protoci iz Rumunije u Ukrajinu, prema izveštaju Evropske komisije o trgovini električnom energijom sa trećim zemljama, iznosili su 62 GWh, odnosno 1.682 GWh u smeru Ukrajina – Rumunija.
Nominalni kapacitet na interkonekciji Rumunija – Srbija iznosi 1.132 MW, dok su protoci u 2017. godini u pravcu iz Rumunije, prema istom izveštaju, iznosili 2.095 GWh, a u smeru Srbija – Rumunija 138 GWh.
Prema podacima Evropskog energetskog regulatora, CEER, u 2018. godini, najveći godišnji stepen korišćenja ukupnog dodeljenog kapaciteta interkonekcije, obračunat kao prosek zabeleženih mesečnih vrednosti, kao i 2017. godine, ostvaren je za izvoz na granici sa Srbijom (oko 64%). Slede izvoz u Mađarsku (47%) i uvoz iz Bugarske (oko 41%). Kada je u pitanju izvoz u Srbiju, stope iskorišćenosti su bile visoke svakog meseca i dostigle su preko 95% u julu i avgustu 2018. godine.
Za izvoz u Bugarsku, period sa najvećim stepenom korišćenja dodeljenih kapaciteta bio je septembar – decembar 2018. godine, sa vrednošću od preko 60%. Za izvoz u Mađarsku, maksimalna stopa korišćenja zabeležena je u julu 2018 godine, oko 60%.
Na obim rumunskog uvoza i izvoza utiče i neravnomerna rasporođenost proizvodnih kapaciteta, uz veliku koncentraciju u Dobrogei i na jugu zemlju, i značajno manju zastupljenost u Transilvaniji.
Posledično, kako je Transelektrika saopštila u februaru prošle godine, izvoz je povećan a uvoz smanjen na interkonekcijama sa Mađarskom i Ukrajinom. U odnosu sa Mađarskom, izvoz je povećan za 191% (1,4 TWh), a uvoz smanjen za 35% (588 GWh), dok je izvoz u Ukrajinu povećan sedam puta (448 GWh), a uvoz smanjen za 52% (807 GWh).
U drugom slučaju, izvoz je smanjen a uvoz povećan na granici sa Srbijom i Bugarskom. U odnosu sa Srbijom, izvoz je smanjen za 14% (1,79 TWh), a uvoz povećan za 61% (221 GWh). Izvoz iz Bugarske pao je za 42% (20,08 GWh), a uvoz je povećan za 161% (1,2 TWh).
Uvozno-izvozni trendovi u ovoj godini
Slična situacija nastavlja se i ove godine – proizvodnja pada, a Rumunija gotovo svakovnevno uvozi električnu energiju, ponekad maksimalnim fizičkim kapacitetom.
Tako je 1. maja 2020. godine nacionalna proizvodnja električne energije u Rumuniji pala na manje od 4.000 MW po satu, što je ispod nivoa nacionalne potrošnje, koja takođe beleži pad u ovom periodu zbog pandemije virusa korona. Međutim, i pored niske potrošnje, Rumunija je bila prinuđena da uvozi električnu energiju. U prepodnevnim satima, dostupni kapaciteti iznosili su 3.700 MW, dok je s druge strane, potrošnja bila veća, odnosno 4.550 MW. To znači da je uvezeno je oko 850 MW.
Istovremeno, cena na dan unapred tržištu iznosila je 27 evra po MWh u Rumuniji, dok je na tržištima sa kojima je rumunsko tržište kaplovano bila najmanje šest puta niža: 4 evra u Mađarskoj i 2 evra u Slovačkoj i Češkoj.
Kao rezultat, električna energija je „tekla“ u pravcu Rumunije maksimalnim prenosnim kapacitetom na interkonekciji Mađarska-Rumunija – 560 MW. Istovremeno, iz Ukrajine je ušlo 552 MW, dok je 188 MW izvezeno u Bugarsku i 34 MW u Srbiju.
Situacija bi se mogla dodatno pogoršati u naredna tri meseca, kada se zbog niskog vodostaja Dunava i Olta očekuje pad proizvodnje vodećeg rumunskog proizvođača, Hidroelektrike, za 23% do čak 33%.